Makedonski predsjednik Gjorge Ivanov u srijedu je uložio veto na zakon kojim se omogućuje veća zastupljenost albanskog jezika u zemlji, uz objašnjenje da se na taj način dovode u opasnost "jedinstvo, suverenitet i integritet" većinski slavenske države.
Ivanov je kazao da je zakon suprotan ustavu i otežao bi funkcioniranje državne administracije. "Upravo zbog svega navedenog odlučio sam uložiti veto na zakon", kazao je.
O zakonu će se glasati u parlamentu i ako bude ponovno izglasan, predsjednik države opet će ga blokirati, najavio je Ivanov. Makedonska vlada, koju čine socijaldemokrati i albanske političke stranke, izrazila je žaljenje zbog takve odluke predsjednika, uz objašnjenje da je zakon u potpunosti u skladu s ustavom.
Parlament je 11. siječnja usvojio zakon po kojem će Albanci, a njih je u Makedoniji 20 do 25 posto od ukupno 2,1 milijuna stanovnika, moći zatražiti korištenje svojeg jezika u zdravstvu, pravosuđu, policiji, administraciji..., a albanski zastupnici mogu ga rabiti i u parlamentu. Dosad je albanski službeno priznat isključivo u upravnim tijelima i javnim ustanovama zajednica s većinskim albanskim stanovništvom.
Usvajanje zakona bio je jedan od zahtjeva albanskih stranaka za formiranje koalicijske vlade sa socijaldemokratima premijera Zorana Zaeva. Koalicija socijaldemokrata i albanskih stranaka na proljeće je pobijedila dotadašnju desno orijentiranu vladu, koja je na vlasti bila od 2006.
Početkom 2001. izbio je šestomjesečni oružani sukob između albanskih pobunjenika i makedonskih snaga sigurnosti u kojemu je stradalo između 100 i 200 ljudi. Uz posredovanje Zapada 13. kolovoza 2001. između predstavnika makedonske vlade i Albanaca potpisan je Ohridski sporazum.
Nakon toga je oružani sukob prekinut, a Albanci su dobili veća prava. Tada je izmijenjen makedonski ustav te su postavljeni temelji za jačanje položaja albanskog stanovništva u zemlji, osobito kada je posrijedi korištenje albanskog jezika.