LIKVIDIRAN 1999.

Miloševićevi špijuni konačno optuženi za ubojstvo novinara

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 06.06.2014. u 18:37

Screenshot

Srbijansko tužiteljstvo za organizirani kriminal podiglo je u petak optužnicu za ubojstvo poznatog beogradskog novinara i vlasnika listova "Dnevni telegraf" i "Evropljanin" Slavka Ćuruvije, 15 godina nakon što je 11. travnja 1999. likvidiran u središtu Beograda.

Za Ćuruvijino ubojstvo optuženi su tadašnji načelnik Državne sigurnosti (DB) Radomir Marković, načelnik beogradskog centra DB-a Milan Radonjić, glavni inspektor u Drugoj upravi resora DB Ratko Romić i pripadnik pričuvnog sastava tog resora Miroslav Kurak.

Istraga o ubojstvu Ćuruvije, često odgađana ili ometana opstruiranjem državnih tijela, službeno je završena 4. lipnja svjedočenjem nekadašnjeg ministra policije Dušana Mihajlovića, a u završnici istrage svjedočila je i Ćuruvijina nevjenčana supruga povjesničarka Branka Prpa, koje je bila i izravnom svjedokinjom ubojstva.

Od četvorice optuženih u pritvoru su Romić i Radonjić, uhićeni 13. siječnja ove godine, Marković je na izdržavanju kazne od 40 godina zatvora zbog ubojstva Ivana Stambolića, te četvorice članova Srpskog pokreta obnove (SPO) u pokušaju atentata na vođu SPO Vuka Draškovića, dok je Kurak u bijegu i za njim je raspisana međunarodna tjeralica.

Završni dio istrage počeo je u siječnju ove godine i otad je saslušano nekoliko desetaka bivših pripadnika DB-a, članovi Ćuruvijine obitelji, pripadnici kriminalne skupine poznatije kao zemunski klan, a ključni svjedok u ovoj istrazi bio je nekadašnji zapovjednik postrojbe za specijalne operacije MUP-a Srbije (JSO) Milorad Ulemek Legija, te još dvije osobe čiji je identitet tajna iz sigurnosnih razloga.

Svjedočenje Ulemeka, koji - među ostalim kaznenim djelima - izdržava kaznu od 40 godina zbog sudjelovanja u ubojstvu nekadašnjeg premijera Srbije Zorana Đinđića, bilo je, prema izvješćima beogradskih medija, preokret u dosadašnjoj istrazi i istražiteljima je dao podatke koji su pomogli rasvjetljavanju ovog ubojstva.

Optužnicom nisu obuhvaćeni naručitelji ubojstva Ćuruvije, mada već godinama kao javna tajna u Srbiji stoji sumnja da je iza ubojstva Ćuruvije osobno Mirjana Marković, supruga bivšeg predsjednika SRJ i Srbije Slobodana Miloševića.

Tužitelj za organizirani kriminal Miljko Radisavljević rekao je u siječnju ove godine da će istraga pokazati je li vrh tadašnje vlasti povezan s likvidacijom Slavka Ćuruvije, eventualni nalogodavci i politički motivi ubojstva.

Slavko Ćuruvija ubijen je tijekom NATO-vog bombardiranja SR Jugoslavije 1999., na dan pravoslavnog Uskrsa 11. travnja, a istragom je utvrđeno da je nekoliko sati prije likvidacije praćen, nakon čega su ubojice u njega ispred zgrade u kojoj je stanovao ispalile 17 hitaca, a potom mu još jednom pucale u glavu.

Na vlasti u Srbiji tada je bila koalicija Miloševićevih socijalista (SPS), Jugoslavenske ljevice (JUL) koju je predvodila Miloševićeva supruga Mirjana Marković, te Srpska radikalna stranka (SRS) haaškog optuženika Vojislava Šešelja, čiji je član i tadašnji ministar za informiranje bio aktualni premijer Srbije Aleksandar Vučić.

Upravo je Vučić u prosincu prošle godine u jednom intervjuu rekao da je Ćuruviju likvidirala država i da su izravni počinitelji ubojstva i dalje živi.

Vučić je gostujući na TV Pink naglasio da govori kao pravnik i rekao kako će se uskoro "pokazati i dokazati" da je Ćuruviju likvidirala država, vlast koja je ubijala neistomišljenike i protivnike.

"To je strašan problem za našu zemlju", rekao je u prosincu 2013. Vučić i dodao da je jasno da je riječ o vlasti čiji je dio i sam bio, ali je inzistirao da u tome nije sudjelovao, niti je bilo šta o tome znao.

Vučić je tada istaknuo da je bio potreban veliki pritisak na nadležna tijela kako bi se došlo do činjenica i naglasio da je povjerenstvo za istraživanje ubojstava novinara pokazalo odlučnost da se razjasne ubojstva nekoliko novinara, među kojima i Slavka Ćuruvije.

U Srbiji je i dalje u tijeku istraga o ubojstvima novinarke nekadašnjeg tjednika "Duga" Dade Vujasinović i dopisnika "Večernjih novosti" iz Jagodine Milana Pantića, te još nekoliko novinara koji su tijekom ratnih sukoba stradali pod nerazjašnjenim okolnostima.

Izdvajamo