Australske se poljoprivrednike moli da pomoću aplikacije za praćenje kretanja miševa zaustave najezdu istih koja se sada proteže na više od tisuću kilometara, piše The Telegraph u tekstu u kojem se navala naziva 'hičkokovskom invazijom' i 'maršom vojske miševa' koja 'prijeti Sydneyju'.
Milijuni miševa diljem istočne obale Australije uništavaju usjeve, jedu pohranjenu hranu i "poplavljuju" zgrade u ruralnim mjestima. Pronađeni su u domovima i učionicama, pa čak i u bolnicama. Obilne kiše koje su pale nakona perioda tijekom kojeg je bilo suho i sparno pospješile su njihovo širenje.
"Ljudi noge svojih kreveta stavljaju u kante i posude s vodom, no miševi ih zaobilaze pomoću zastora na prozorima, s kojih potom skaču na krevete i grizu one koji u njima spavaju", rekao je Xavier Martin, poljoprivrednik iz općine Liverpool Plains u australskoj saveznoj državi New South Wales.
Vladina aplikacija Mouse Alert otkrila je ozbiljnost najezde, odnosno pokazala je da su se miševi proširili od jugoistoka savezne države Queensland do granice New South Walesa i Victorije.
Televizijska postaja Channel 10 News Sydney ustvrdila je da bi moglo biti da miševi "marširaju" prema najvećem gradu Australije Sydneyju te da bi u njega mogli upasti u kolovozu ove godine. Znanstvenici u vladi rekli su da takav scenarij nije izgledan.
Poljoprivrednici već neko vrijeme objavljuju fotografije i video snimke na kojima se može vidjeti kako miševi ispadaju iz hranilica za životinje. Snimke miševa koji po noći prekrivaju ledine na farmama postale su viralne senzacije.
Državna agencija Australije, Organizacija za znanstveno i industrijsko istraživanje Commonwealtha (CSIRO), rekla je poljoprivrednicima da preuzmu aplikaciju Mouse Alert kako bi znali u kojem se smjeru najezda kreće.
"Mjesta gdje se uzgajaju žitarice trpe najveću štetu jer propadaju usjevi i uskladištene žitarice. Ruralni poduzetnici trpe štetu jer im miševi grizu žice od struje i žičane ograde. Ruralne zajednice su pod stresom zbog prisutnosti miševa. Informacije koje zabilježite mogu se koristiti za stavljanje najezde pod kontrolu i smanjivanje štete, a mogu poslužiti u fazi planiranja budućih aktivnosti", rekli su iz Centra za rješavanje pitanja invazivnih životinjskih vrsta.
Aplikaciju Mouse Alert CSIRO je pokrenuo 2014. godine, no ovakva pošast putem nje nikada nije zabilježena. Prema Mouse Alertu, najezda miševa svoj će vrhunac doseći u jesen 2021. godine, vrijeme kada se sade zimski usjevi. Upozorava se da će se miševi tada povući u domove i hangare jer će temperature pasti.
Farmeri se protiv miševa trenutno bore otrovima i klopkama. Vlada je, međutim, od relevantnih tijela zatražila dopuštenje da miševe počne istrebljivati pomoću otrova bromadiolona.
Aktivisti za zaštitu okoliša i životinja upozorili su da će taj otrov ubiti i životinje koje jedu miševe - orlove, zmije i sove.
Australski znanstvenici dio su međunarodnog znanstvenog konzorcija, čiji su dio i CSIRO i Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država, koji proučava kako pomoću genetskog inženjeringa na siguran način sterilizirati ženke miša. Znanstveni savjet australske vlade proučava kako smanjiti ostatke usjeva koji ostaju nakon mehaničke žetve. Naime, miševi se i njima "goste".
Vlada savezne države New South Wales ovog je mjeseca odobrila paket mjera za borbu protiv mišje pošasti koji je težak 50 milijuna australskih dolara (237 milijuna kuna), a koji sadržava sredstva za besplatne klopke, ali ne i rabate za poljoprivrednike.
Procjenjuje se da su miševi samo u New South Walesu dosad prouzročili 100 milijuna australskih dolara (474 milijuna kuna) štete.
Xavier Martin, inače potpredsjednik Udruge poljoprivrednika New South Walesa, rekao je da će šteta u konačnici bez problema premašiti milijardu australskih dolara. Dodao je da je tisuću poljoprivrednika dosad prijavilo štetu od miševa, koji su na većem području New South Walesa do te mjere izgrizli telefonske žice i kablove da su mnogi žitelji te savezne države ostali bez signala.
"Ljudi ne sade ječam, kanolu, grahorice i slanutak. Industrija pčela također pati zbog toga što se ne sadi kanola", rekao je Martin.
Martin je dodao da će se procjene štete vrlo brzo umnožiti jer će gubici u poljoprivredi utjecati i na druge industrije. "U ovom trenutku očekujemo da će se šteta za našu ekonomiju vrlo brzo popeti na četiri do pet milijardi (australskih) dolara. To su kruh, pivo, zob za kokoši i druge domaće životinje", pojasnio je Martin.
U Australiji je u 2020. godini palo dosta kiše, gotovo kao 2019. i 2018. zajedno. Te su kiše stvorile uvjete za poprilično veliku i uspješnu žetvu koja je privukla milijune gladnih glodavaca.