Visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini primila je u utorak trojicu članova predsjedništva Bosne i Hercegovine, koje je pozvala da svojim djelovanjem snižavaju političke napetosti i promiču pomirenje.
"Kao odgovor na njihovu zajedničku poruku privrženosti putu prema Europskoj uniji, Visoka predstavnica je pozdravila njihovu odlučnost da rade zajedno, naglašavajući da će jedinstvo djelovanja biti od koristi za Bosnu i Hercegovinu i sve njezine građane", rekla je u priopćenju objaviljenom nakon sastanka s predsjednikom predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i članovima Šefikom Džaferovićem i Željkom Komšićem.
"U tom pogledu, uloga predsjedništva u snižavanju političkih napetosti i u promicanju pomirenja bit će ključna", naglasila je Mogherini.
Trojica tvrde: odgovori EK su spremni
Sva trojica članova predsjedništva BiH istaknula su da postoji konsenzus oko europskog puta zemlje, no po pitanju članstva u NATO-u nema suglasnosti zbog odbijanja srpske strane. Također su sva trojica istaknula kako je moguće da BiH može dobiti kandidatski status za članstvo u EU do kraja mandata ove Komisije, koji istječe 1. studenoga.
Mogherini u svom priopćenju ističe da se članovi predsjedništva slažu u pogledu važnosti što brže uspostave Vijeća ministara i entitetskih vlada kako bi što prije mogli početi rješavati izazove koji stoje pred zemljom. Mogherini je kao izazove navela "vladavinu prava, uključujući reformu izbornog zakondavstva, provedbu odluka Ustavnog suda, jačanje pravosuđa i nastavak socijalno-ekonomskih reformi".
Visoka predstavnica je također istaknula potrebu BiH da čim prije pošalje odgovore na dodatna pitanja koje joj je Komisija uputila u okviru postupka donošenja mišljenja o njezinu zahtjevu za članstvom u EU.
Sva trojica članova predsjedništva izjavila su da su odgovori na dodatna pitanja spremni, da su preostale još samo formalnosti te će odgovori vrlo skoro biti poslani u Bruxelles.
Mogherini je naglasila da "želi do kraja ove godine vidjeti ireverzibilni napredak Bosne i Hercegovine i zapadnog Balkana na putu prema EU".
Pelješki most
Predsjednik predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da se ne slaže s ostalom dvojicom članova kolektivnog predsjedništva u pogledu nekih pitanja u odnosima sa susjednim zemljama, poput izgradnje Pelješkog mosta.
"Moji kolege su isticali i neke regionalne probleme, poput izgradnje Pelješkog mosta. Predsjedništvo nije oko toga zauzelo neki stav, ali su oni, koristeći svoje individualno pravo, rekli da to predstavlja problem za Bosnu i Hercegovinu. Ja se zauzimam za to da BIH još jednom na bilateralnoj razini sjedne za stol s Hrvatskom kako bi se pojasnila ta pitanja. Mislim da bi to mogao biti dobar put za rješavanje toga pitanja, ali i drugih poput izgradnje mosta u Gradišci, problemi s imovinom BiH u Hrvatskoj".
"Džaferović i Komšić misle da je to (Pelješki most) problem, a ja sam mišljenja da to ne treba dizati na razinu međudržavnog spora i da to treba riješiti bilateralno", dodao je Dodik.
Tri člana predsjedništva, tri viđenja
Dodik je istaknuo da "maksimalizacija političkih ciljeva u BiH" dovodi do zastoja, ističući da je BiH složeni mehanizam u kojem se redovito pojavljuju pitanja koja blokiraju napredak. U tom kontekstu je naveo zahtjev bošnjačke stranke SDA za promjenu naziva Republike Srpske.
"Kod Bošnjaka možemo čuti da su nezadovoljni zbog deklaracije Hrvata u BiH, a kod Hrvata čujemo kako uporno govore da su majorizirani i da to pitanje treba biti riješeno kroz izmjene izbornog zakonodavstva. Međutim, osim verbalnog sučeljavanja u tom pogledu, gotovo da i nema nikakva pomaka", rekao je Dodik.
Željko Komšić je na novinasko pitanje je li u razgovoru s Mogherini dotaknuta činjenica da on ne uživa većinsku potporu hrvatskog biračkog tijela, ironično odgovorio da je ona "nezamislivo zainteresirana za to". "Gospođu Mogherini je nezamislivo interesirala ta činjenica, ali ako bi se šalili", kratko je odgovorio Komšić.
Bošnjački član predsjedništva Šefik Džaferović je kao otvorena pitanja u odnosima sa susjedima naveo gradnju Pelješkog mosta "bez odobrenja i suglasnosti Bosne i Hercegovine i bez uvažavanja prava Bosne i Hercegovine". "Mi smo pokrenuli to pitanje i nastavit ćemo se boriti za suverenitet i teritorijalni integritet svoje države. Mi smo kolektivni šef države i naša je osnovna obveza da štitimo ustavni poredak, suverenitet i teritorijalni integritet", rekao je Džaferović.
Dodao je da nikakvi procesi u regiji, poput razgovora između Srbije i Kosova ili bilo kojeg drugog pitanja "ne može, ne smije i nikada neće utjecati na BiH i odnose u BiH".
"Mi ćemo svoje svoje odnose unutar BiH uređivati onako kako znamo i umijemo, u interesu svih naroda i građana naše domovine", rekao je Džaferović.
Po Džaferoviću, potrebno je istodobno postići suglasnost o imenovanju Vijeća ministara i odobriti nacionalni godišnji plan za Akijski plan za članstvo u NATO-u. Tome se izravno suprotstavlja Dodik, koji kaže da ne može biti uvjetoovanja za formiranje vlasti te da u EU postoje članice koje nisu istodobno i članice NATO-a.