MANJE NOVCA, VIŠE RADA

Može li recept za Portugal spasiti i Hrvatsku? Oni moraju rezati plaće i zaboraviti na radno vrijeme

    AUTOR:
    • Marina Klepo

  • OBJAVLJENO:
  • 08.05.2011. u 22:31

Što su EU i MMF preporučili Portugalu, zemlji koju muče problemi slični našima

ZAGREB - Da bi osigurao paket pomoći od 78 milijardi eura, Portugal neće morati provesti samo radikalne mjere štednje, poput Grčke i Irske, već i “duboke strukturne reforme kako bi ubrzao ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta”. U odnosu na druge dvije zemlje, koje su ranije dobile velike pakete pomoći EU i MMF-a, Portugal muče nešto drukčije brige.

- Problem Portugala je prvenstveno strukturne prirode. Čak i u dobra vremena prije globalne krize, to je bila stagnirajuća ekonomija - izjavio je za Financial Times Poul Thomsen, šef pregovoračkog tima MMF-a, ističući da zemlja mora povećati konkurentnost. Izvoz Portugala vrlo je slabašan, zaduženost zemlje je visoka, a manjak u proračunu lani je dosegnuo 9,1 posto BDP-a.

Državni monopolisti

Po problemima koji ga muče, Portugal neodoljivo podsjeća na Hrvatsku, kojoj međunarodne i domaće institucije godinama savjetuju da uredi javne financije i provede strukturne reforme nužne za ubrzanje ekonomskog rasta . Što su to EU i MMF propisale Portugalu, zemlji koju muče problemi slični našima? Paket pomoći temelji se na tri stupa: strukturnim reformama, fiskalnoj konsolidaciji i sređivanju bankarskog sektora.

- Vrlo visoke plaće i profit uslužnog sektora, kao što su komunalije, telekomunikacije i energija, guraju prema gore plaće i strukturu troškova - rekao je Thomsen. Sve je to uzrok nekonkurentnosti izvoza. Stoga su na vrhu ljestvice reformi upravo tržište rada i privatizacija nekih državnih kompanija.

Udar na javnu upravu

Da bi smanjio trošak rada, Portugal najprije mora smanjiti socijane doprinose (u tri godine kompanije bi na taj način uštedjele iznos od četiri posto BDP-a). Uz to, nužno je liberalizirati tržište rada, što uključuje manje naknade za prekovremeni rad, sve beneficije, ali i nezaposlenost, zatim vezanje plaća uz produktivnost te promicanje fleksibilnog radnog vremena.

Zemlja bi morala ubrzati privatizaciju državnih kompanija i smanjiti pretjerani utjecaj države na ekonomiju. Do kraja 2011. godine, primjerice, mora privatizirati dvije energetske kompanije (EDP i REN) te imenovati još dvije državne kompanije, koje će privatizirati do kraja 2012. godine. Da bi smanjila deficit proračuna na tri posto BDP-a, Vlada će morati značajno srezati rashode, a posebno velike uštede planirane su u području zdravstva. Uz to, naknade za nazaposlene neće se moći dobivati tri godine, nego 15 mjeseci, plaće u javnom sektoru zamrznute su do 2013., a broj zaposlenih u javnom sektoru smanjivat će se za 1 - 2 posto godišnje.

Na razini upravljanja bit će 15 posto manje zaposlenih ili oko 15.000 ljudi. Također, do idućih lokalnih izbora ukinut će se oko četiri tisuće regionalnih ureda, a odgođeni su i brojni infrastrukturni projekti, poput brzog vlaka Lisabon - Porto. S druge strane, povećat će se PDV i porez na nekretnine.

Složnost stranaka

Posljedica reformi, nažalost, neće se biti brz oporavak. Štoviše, u 2011. i 2012. godini procjenjuje se da će BDP padati po dva posto godišnje, dok će nezaposlenost porasti s 11 na oko 13 posto. Međutim, sve bi te mjere trebale značajano povećati potencijale zemlje na dulji rok.

Uvjeti za hitan zajam mnogo su teži nego što premijer José Sócrates želi priznati. Međutim, lakše mu je utoliko što su ga podržale obje opozicijske stranke, socijalni demokrati i konzervativni popularisti. Možda bi nevolja jednoga dana mogla zbližiti i sve hrvatske stranke.

Izdvajamo