Krunski princ Saudijske Arabije, prijestolonasljednik Mohammad bin Nayef bio je umjerena, stabilna politička figura, kojoj su zapadni saveznici vjerovali i prihvaćali. Nije bio posebno energičan, ni osobito omiljen u narodu, ali ga se doživljavalo kao potencijalnog budućeg kralja koji bi jamčio stabilnost. No, u lipnju 2017., nešto se dogodilo iza zatvorenih vrata kraljevske palače u Rijadu, nakon čega je bin Nayef potpuno nestao iz javnog života.
Kako je točno prizor izgledao, znaju samo oni koji su bili prisutni u toj sobi - kralj Salman bin Abdulaziz Al Saud i njegov nećak, dotadašnji krunski princ bin Nayef. Kralj Salman naredio mu je da abdicira sa svoje pozicije, kako bi novi prijestolonasljednik mogao postati kraljev omiljeni sin, 31-godišnji Mohammad bin Salman, popularno znan kao “MBS”.
Prema izvorima bliskim dinastiji Al Saud s kojima je razgovarao New York Times, tranzicija vlasti nije prošla glatko. Mohammada bin Nayefa držali su u sobi protiv njegove volje, i satima vršili pritisak da se dobrovoljno odrekne prava na prijestolje. Sljedeći dan je svrgnut kraljevskim dekretom, i razriješen svih drugih dužnosti u vladi Saudijske Arabije. Ostao je u kućnom pritvoru barem do polovice sljedećeg mjeseca, a nakon toga se više nije pojavljivao u javnosti niti davao intervjue.
Na njegovo je mjesto došao mladi, energični i ambiciozni MBS, jedan od trinaestoro djece kralja Salmana, očev očiti miljenik. MBS je osmo dijete, najstariji sin kojeg je Salman dobio s trećom suprugom, a otac ga je počeo pripremati za vlast i prije nego što je sam postao kralj, još dok je bio guverner Rijada.
Mladi je princ, za razliku od većine svoje braće i rođaka, odbio studirati na prestižnim svjetskim sveučilištima, i završio je pravo na Sveučilištu kralj Saud u Rijadu. Nakon fakulteta, počeo je raditi u privatnom sektoru, da bi s 24 godine postao osobni pomoćnik svojeg oca.
Mladi MBS tiho bi sjedio u kutu sobe i marljivo radio zabilješke dok je Salman, kao guverner Rijada, primao poslovne partnere i održavao sastanke na svim razinama vlasti.
Poruka regionalnom rivalu
Nakon smrti tadašnjeg krunskog princa Nayefa bin Abdulaziza 2012., Salman je imenovan krunskim princem, a svojeg je sina ubrzo postavio za predstojnika svog dvora, potom i za ministra u vladi.
Kada je Salman postao kralj 2015., omiljenog je sina postavio za ministra obrane, a njegov je prvi potez bio organizirati vojnu koaliciju s ciljem rušenja pobunjenih Hutija, koji su preuzeli vlast u istočnom dijelu Jemena, uz podršku Irana.
MBS je odlučio poslati poruku regionalnom rivalu da ne može nekažnjeno krojiti politiku saudijskog južnog susjeda i započeo kampanju zračnih napada na Hutije. Njegova je odluka bila iznimno popularna u Saudijskoj Arabiji, a MBS je doživljavan kao “princ ratnik”, no ta će se vojna intervencija s godinama pretvoriti u močvaru kojoj se ne nazire kraj i jednu od najvećih humanitarnih katastrofa u kojoj milijuni civila stradavaju u zračnim napadima ili od gladi ili bolesti. Unatoč tome, MBS je ostvario uspjeh na međunarodnom planu, jer je osigurao pomoć i sudjelovanje ključnih zapadnih saveznika u ratu - SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva - koji su Saudijcima poslali oružje i vojne stručnjake. Budući odnosi tih zemalja i Saudijske Arabije bit će vezani uz mladog i ambicioznog princa.
Kada je Salman postavio svog sina za prijestolonasljednika, MBS se predstavio kao veliki reformator koji će Saudijskom Arabijom proširiti umjereniji islam, povećati prava žena, diverzificirati gospodarstvo i uvesti mnoge druge željene promjene. Unatoč tome, njegov prvi veliki potez, predstavljen kao borba protiv korupcije, zapravo je predstavljao osiguravanje svoje moći.
Muhamed bin Salman
U studenome 2017., preko noći je uhićeno više od 200 vodećih prinčeva, poslovnih vođa i drugih utjecajnih figura u složenom političkom životu Saudijske Arabije. Nije bilo optužbi, nije bilo zatvora - svi su bili zatvoreni u prostorijama luksuznog hotela Ritz-Carlton. Neki su u tom zlatnom kavezu proveli i po nekoliko mjeseci. Uhićenima je naređeno da se odreknu svojih milijardi navodno protuzakonito stečenih dolara, ako žele na slobodu.
U isto je vrijeme povukao potez i protiv najviše rangiranih prinčeva iz nekad moćne grane obitelji pokojnog kralja Abdullaha. Pod svoju je kontrolu stavio sve snage sigurnosti - nacionalnu gardu, policiju i vojsku.
I ova je njegova odluka naišla na topao odaziv kod naroda. Iako je zemlja izrazito bogati izvoznik nafte, a Rijad se pod guvernerskom palicom današnjeg kralja Salmana pretvorio iz grada od 400.000 stanovnika u metropolu s više od sedam milijuna, većina građana Saudijske Arabije relativno je siromašna.
U javnosti, prinčev obračun s potencijalnim političkim rivalima doživljen je kao borba protiv korupcije i odnarođenih elita, dok se princa, koji je čak i studirao u zemlji, doživljava kao “čovjeka iz naroda”, iako je cijelo djetinjstvo proveo u luksuzu, zaštićen od javnosti, okružen slugama i najskupljim tutorima. Mladi ga vole jer je prvi put u povijesti države na vlasti netko tko nije barem pola stoljeća stariji od njih. Princ je zaljubljenik i u tehnologiju, i voli i računalne igre poput “Call of Duty”.
Rijad je otvorio zapadnim utjecajima, dovodi svjetski poznate DJ-e i izvođače, dopušta slušanje glazbe i odlučio je raskrstiti s imidžem Saudijske Arabije kao “mjesta gdje je svaka zabava zabranjena”.
Njegove reforme su vrlo dobro primljene kod kuće, no MBS ne pristaje ni s kime dijeliti zasluge. Svaki oblik građanskog pokreta ili javne kritike, čak i ako ide u smjeru planiranih reforma, naići će na žestoki udar represivnog aparata. Na njegovom su se nišanu našli novinari, blogeri, aktivistice za prava žena, kritični glasovi i s ljevice i desnice. Žene koje su se borile za pravo da voze aute i da ne trebaju tražiti dopuštenje muževa ili rođaka za izlazak iz države redovito bi završavale u zatvoru, bile mučene, šibane, izlagane elektrošokovima i zlostavljane, tvrdi Amnesty International.
Istina, MBS je potom oslabio zakone o starateljstvu nad ženama, dopustio ženama da voze, no pritom je ostavio dojam da je to učinio jer je on tako odlučio, a ne zbog nečijeg pritiska. Promjena u Saudijskoj Arabiji dolazi odozgo, njegova je poruka, a svi drugi koji žele dovesti do promjene trebaju strahovati za svoje zdravlje i život.
Njegov je pritisak na kritičare došao do vrhunca s ubojstvom novinara Jamala Khashoggija, koji je ubijen u konzulatu Saudijske Arabije u Istanbulu, potom najvjerojatnije isjeckan na komade koji su odbačeni na nepoznatoj lokaciji.
Kada se slučaj našao u središtu međunarodne pažnje, kada su procurile snimke iz konzulata, MBS i Saudijska Arabija nemušto su se izvlačili, da bi konačno priznali da se uistinu radilo o ubojstvu, no da se radilo o “odmetnutoj akciji” elemenata državne sigurnosti koji su “pogrešno shvatili svoje naredbe”.
Prinčeva desna ruka, bivši časnik ratnog zrakoplovstva Saud al-Qahtani, koji je bio zadužen za obračun s kritičnim glasovima u društvu, uklonjen je sa svojeg položaja i udaljen od očiju javnosti. Službeni izvori tvrde da je “pod istragom”, no neslužbeni tvrde da i dalje radi svoj posao, samo se trudi ostati ispod radara.
Zbog ubojstva Khashoggija pokrenute su optužnice protiv 11 ljudi u siječnju ove godine, no do danas nema nikakvih informacija sa suđenja, je li itko osuđen ili kažnjen, ili barem kada se presuda može očekivati.
CIA je provela opsežnu analizu i zaključila kako je MBS gotovo sigurno bio naručitelj ubojstva. U svojim rukama drži sve konce državne sigurnosti, čiji djelatnici nisu skloni raditi na svoju ruku, bez izričitih naredbi odozgo. MBS je al-Qahtaniju poslao najmanje 11 SMS poruka neposredno prije, tijekom i nakon ubojstva Khashoggija.
Međunarodna osuda kojoj je MBS izložen nakon tog skandala znatno je ograničila njegove diplomatske mogućnosti, ali samo na površini. Američki i britanski visoki dužnosnici sigurno više neće putovati u Rijad i otvoreno se fotografirati s krunskim princem, no trgovina oružjem i vojna pomoć se nastavlja. Saudijska Arabija Americi je jedan od najpouzdanijih saveznika u regiji, nakon Izraela, i u zemlji ima znatne vojne resurse. Kraljevska obitelj održava bliske poslovne veze s američkim političarima i njihovim obiteljima, a Trumpov zet Jared Kushner osobno održava bliske odnose s princem. Trumpovi razgovori s MBS-om drže se na istom serveru s “tajnama koje prijete nacionalnoj sigurnosti” kao i njegovi razgovori s ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim, iz kojih je navodno vidljivo da ga je pokušao ucijeniti da utječe na izbore. Što skrivaju razgovori princa i američkog predsjednika, tek će se saznati.
Entuzijast, ali i amater
Ono što je sigurno je da je Trump već dvaput spriječio kongres u pokušajima zaustavljanja prodaje oružja Saudijcima, navodeći “strateške i financijske” razloge.
Mladi je princ, govori se, pun energije i entuzijazma, ali istovremeno i amaterizma. Za razliku od većine saudijskih prinčeva koji su živjeli i studirali na zapadu, MBS nema osjećaj za zapadnu kulturu i politiku. Njegovi projekti su velebni, no mnogi su upitno izvedivi.
Njegova “metropola budućnosti”, projekt NEOM, zamišljena je kao arapska Silicijska dolina, grad kojim će upravljati roboti, dronovi, umjetna inteligencija, koji će biti pun solarnih kolektora i staklenika punih biljaka, centrima za razvoj biotehnologija i drugim čudima moderne tehnologije. Trebao bi biti dovršen do 2025., no za sada je još uvijek tek prazan pijesak i vulkanski kamen, a stručnjaci su iznimno skeptični da će ikada ispuniti spektakularna očekivanja. Planovi za privatizaciju nacionalne naftne kompanije Aramco našli su se na ozbiljnom udaru nakon zračnih napada u kojima je oštećeno postrojenje Abkaik, koje su ili izveli Iranci, ili su izvedeni pod pokroviteljstvom Irana. Najveći regionalni rival time je zadao i ozbiljan udarac prinčevim planovima diverzifikacije nacionalnog gospodarstva, napuštanju nafte i plina i prelasku na nove tehnologije. MBS se pokazao kao potpuno neuspješan ratnik, koji uporno gubi od Irana unatoč izdašnoj pomoći zapadnih saveznika, a i najbližim saveznicima neugodno je surađivati s njim nakon slučaja Khashoggi. Na domaćem je planu još uvijek popularan, i vlast drži čvrsto u svojim rukama nakon temeljite čistke koju je proveo, no ta je ista čistka eliminirala i mnoge sposobne članove kraljevske obitelji, koji bi mogli svojim znanjem i iskustvom pridonijeti prinčevim ambicioznim planovima.
Kralj Salman ima 83 godine, i za sada je teško vjerovati da će do kraja života svrgnuti omiljenog sina s pozicije nasljednika. Budućnost Saudijske Arabije time je nerazdvojna od mladog princa, čiji se planovi za budućnost tek trebaju ostvariti.