Španjolska bi 2040. mogla istisnuti Japan s prvog mjesta najdulje očekivanog životnog vijeka, a ako se ostvare predviđanja, Sjedinjene Države bi pale s današnjeg 43. na 64. mjesto, stoji u studiji objavljenoj u srijedu.
Prema tim projekcijama Španjolska bi 2040. godine trebala zauzeti prvo mjesto na popisu zemalja najdulje očekivanog životnog vijeka, na drugom bi mjestu bio Japan, a slijedili bi Singapur na 3. i Švicarska na 4. mjestu. U tim zemljama očekivani životni vijek trebao bi biti viši od 85 godina, za oba spola.
U Španjolskoj, ako se nastave današnji trendovi u sektoru zdravstva, očekivani životni vijek mogao bi dosegnuti 85,8 godina prema 82,9 godina u 2016.
Kina bi se uspela na ljestvici sa 68. na 39. mjesto do 2040. godine, prema projekcijama.
Među zemljama koje bi bile na samome dnu po očekivanom životnom vijeku kraćem od 65 godina, afričke su zemlje Srednjoafrička Republika, Lesoto, Somalija i Zimbabve.
Studija objavljena u medicinskom časopisu The Lancet, uzima u obzir 250 uzroka smrti od 2016. do 2040. godine u 195 zemalja i teritorija.
Prema predviđanjima, Sjedinjene Države trebale bi doživjeti najveći pad među bogatim zemljama, s 43. na 64. mjesto pa bi očekivani životni vijek iznosio 79,8 godina.
Naprotiv, do 2040. u Velikoj Britaniji bi se očekivani životni vijek povećao za dvije i po godine s 80,8 na 83,3 godine.
Hrvatska bi 2040. godine spadala u skupinu država s očekivanim životnim vijekom od 80 do 82,5 godine.
Danak demografiji i starenju stanovništva, Alzheimerova bolest trebala bi postati jedan od deset glavnih uzročnika preuranjene smrti u Španjolskoj.
U svijetu jačaju nezarazne bolesti i nesreće kao uzročnici smrti. Čine osam od deset glavnih uzroka preuranjene smrti (ishemijske kardiomiopatije, moždani udar, teški kronični bronhitis, kronične bolesti bubrega, Alzheimer, dijabetes, prometne nesreće i rak pluća).
Arterijska hipertenzija, pretilost, povišena razina šećera u krvi, duhan i alkohol pet su glavnih čimbenika koji će utjecati na preuranjenu smrt, prema istraživanju Instituta za metrologiju i procjenu zdravlja (IHME, Sveučilište u Washingtonu) koje ističe potrebu borbe protiv atmosferskog onečišćenja.