NEW ORLEANS - Dok se naftna mrlja i dalje širi prema obalama Louisiane, a prvi su tragovi viđeni i u blizini osjetljive delte Mississippija, ali i drugih saveznih država koje su u blizini Meksičkog zaljeva, američki je predsjednik Barack Obama danas trebao posjetiti područje koje strahuje od ekološke katastrofe. Obama je izjavio kako njegova administracija poduzima najveće napore u borbi s naftom mrljom iz bušotine British Petrola, te da u tim naporima uz obale Lousiane, Missisippija, Alabame i Floride sudjeluje oko 2000 pripadnika saveznih agencija te oko 300 brodova i zrakoplova.
Svi ugroženi
U SAD-u se sve češće čuju usporedbe izlijevanja nafte s uraganom Katrina koji je 2006. u rujnu preplavio New Orleans. Tom je prigodom poginulo 1800 ljudi, a bijes stanovnika, zbog izuzetno spore reakcije vlasti te neinteresa koji je za katastrofu i stradanja pokazao tadašnji predsjednik George W. Bush, ubrzo se prelio cijelom zemljom i doveo prvo do pobjede demokrata na izborima za Kongres, a zatim i do pobjede Baracka Obame na izborima. Upravo stoga Bijela kuća odbacuje bilo kakvu sličnu usporedbu, a posebno će biti interesantno kamo će Obama doći i kome će se obratiti.
No, ono što je obilježilo nedjelju svakako je i dalje nepoznanica o tome koliko zapravo nafte istječe. Oceanolozi se slažu samo u jednom - izljev nafte bi se ubrzo mogao oteti kontroli , a onda će se teško više moći govoriti o zaštiti obale, biljnog i životinjskog svijeta.
Problem vrijeme
A upravo je to najveće blago u Meksičkom zaljevu. Hans Gruber sa Sveučiliša u Miamiju je pak izjavio kako analiza satelitskih slika pokazuje da je mrlja tri puta veća nego što se smatralo te da prekriva oko 9000 kvadratnih kilometara, što bi značilo da je velika poput Puerto Rica.
Glavni problem borcima protiv izlijevanja nafte na obalu je i dalje loše, vjetrovito vrijeme koje gotovo da čini neupotrebljivima plutajuće brane koje bi trebale zaustaviti naftu. Stoga nitko više ne razmišlja o tome hoće li nafta doći do obale, nego kad i koje će biti posljedice. Guverner Louisiane je pak izjavio kako ova katastrofa prijeti “načinu života” ove savezne države. Ribari i lokalne zajednice se već spremaju na najgore smatraju da će morati prekinuti svoj posao.
Prijetnja i drugim državama
Dodatni problem bi mogla izazvati golfska struja koja bi, prema nekim predviđanjima, mogla usmjeriti dio nafte i sjevernije, pa bi se pod udarom mogle naći i ostale države.
British Petroleum, vlasnik potonule platforme, nastoji na sve načine zaustaviti izlijevanje nafte, ali za sada nije bilo većeg uspjeha. Ono što posebno brine promatrače je da se dosad nikad nije radila sanacija izvora na tako velikoj dubini.
Još nitko ne zna kada će i kako zaustaviti izlijevanje nafte u more
- Ministrica Napolitano - Ministrica domovinske sigurnosti Janet Napolitano izjavila je da je administracija eksploziju platforme od prvoga dana tretirala kao potencijalnu katastrofu. “Svi mogući resursi bili su poslani na obalu”.
- Ministar Salazar - Ministar unutarnjih poslova Ken Salazar rekao je da nije poznato kad će prestati izlijevanje nafte. “Riječ je o vrlo crnom scenariju. Moguće je da se tek u roku od 90 dana dođe do nečega što bi se moglo konačno nazvati konačnim rješenjem”, objasnio je Salazar. Dodao je kako se istražuje mogućnost da je zakazao zaštitni mehizam za propuhivanje. Taj se dio opreme sada pregledava na svim naftnim platformama u Zaljevu. No, odbacio je mogućnost zatvaranja drugih platformi.
- Zapovjednik Obalne straže - Procjenjuje da se dosad najmanje 1,6 milijuna galona nafte izlilo u more od eksplozije platforme 20. travnja.
Za uništenje zaljeva kriv je pokvareni dio opreme
Pokvareni dio opreme kriv je za izlijevanje nafte u Meskički zaljev, izjavio je jedan od čelnika naftne kompanije British Petroleum.
U razgovoru za televizijsku mrežu ABC Lamar McKay je izjavio kako ne može reći kada bi izvor iz kojeg se nafta izlijeva mogao biti zatvoren, ali predviđa da bi operacija trebala trajati šest do osam dana. “Možete zamisliti kakav je to posao: to je kao da radite operaciju na otvorenom srcu na dubini od 1500 metara, u mraku, s podmornicama koje kontroliraju roboti, rekao je McKay.
Osim zabrinutosti za opstanak biljnog i životinjskog svijeta u području delte Mississippija, sve se više govori o posljedicama za ekonomiju. Osim ribolova, u velikoj je opasnosti i turizam ako dođe do jačeg zagađenja.
S druge je strane pitanje koliko će sama operacija stajati BP, budući da je američka administracija najavila kako će tvrtki naplatiti svaki cent potrošen za uklanjanje posljedica izlijevanja nafte.
U poslovnim se krugovima u Velikoj Britaniji već procjenjuje da bi se troškovi čišćenja mogli popeti i do osam milijardi dolara. Osim toga, u taj iznos treba dodati i najavljene troškove osiguravajućih društava, koja se procjenjuju na milijardu dolara, a dio naftnih kompanija već je pretrpio značajan pad vrijednosti dionica.