Znanstvenici su morali prilagoditi svoje procjene o tome kako bi mogao izgledati najgori mogući scenarij kad su klimatske promjene u pitanju. Naime, nove studije uzele su u obzir veći porast globalne ekonomije nego se prije predviđalo, piše Independent.
Klimatolozi predviđaju kako će se mijenjati klima na Zemlji s obzirom na emisiju stakleničkih plinova koja je povezana s kretanjima u globalnoj ekonomiji. Kako zemlje postaju bogatije, raste i njihova razina potrošnje energije, a time i količina emitiranih stakleničkih plinova.
Znanstvenici koriste četiri scenarija koje zovu 'reprezentativne staze koncentracije' (RCP) kojima pokušavaju opisati što će se u budućnosti događati s našim planetom.
Standardni najcrnji scenarij, RCP 8.5, pretpostavlja neograničen ekonomski rast koji znači i povećanu potrošnju fosilnih goriva i ne uključuje nikakva nova nastojanja o ograničavanju globalnog zagrijavanja osim onih koje zemlje već poduzimaju.
Međutim, znanstvenici sa Sveučilišta Illinois kažu da postoji šansa jedan prema tri da će do kraja stoljeća emisija stakleničkih plinova premašiti one pretpostavljene u scenariju RCP 8.5.
'Naše procjene pokazuju da zbog povećanog ekonomskog rasta postoji 35 posto šanse da će do 2100. godine emisija stakleničkih plinova premašiti razinu predviđenu RCP 8.5', kaže Peter Christensen.
Glen Peters iz Centra za klimatska istraživanja iz Norveške naglašava da se emisija ugljičnog dioksida iznad Europe u posljednje četiri godine povećala zbog gospodarskog rasta. 2017. godine emisija Europske unije povećala se za 1,8 posto.
No, izgledi za najcrnji scenarij i dalje nisu jako vjerojatni jer ekonomski rast ne isključuje pozitivan učinak politika korisnih za okoliš.
'Već smo usvojili priličan broj za klimu dobrih odluka', kaže Peters.
No bez obzira na to, povećane emisije stakleničkih plinova svakako moraju biti uključene u ostale klimatske modele.
Mnogi od tih modela prije su prognozirali apokaliptičnu budućnost za život na Zemlji. Od naglog otapanja ledenjaka i katastrofalnog porasta razine mora, preko porasta temperature zraka zbog čega bi neka područja postala nenaseljiva, pa do masovnog izumiranja vrsta na najugroženijim područjima.
Čak ni naša najbolja nastojanja možda neće biti dovoljna da se izbjegne katastrofa.
Pariški klimatski sporazum obavezuje svijet da učini sve kako bi spriječio globalno zatopljenje veće od 2 stupnja Celzija od predindustrijske ere. Međutim, čak i ako zemlje zadovolje te kriterije, neke projekcije globalne temperature govore o zatopljenju od 3, pa čak i 4 stupnja Celzija.
To bi imalo katastrofalne posljedice na planet, razina mora bi se podigla za više od metar i pol prilikom čega bi New York i Amsterdam bili poplavljeni što bi uzrokovalo značajan porast gladnih u svijetu.