Ledeni pokrov najjužnijeg kontinenta na Zemlji, Antarktike, sve više se zeleni i suočava s novim prijetnjama, piše urednik rubrike znanosti u britanskom Guardianu, Robin McKie.
Usred klimatskih promjena temperature u polarnoj regiji su porasle, što je otvorilo vrata biljkama i invazivnim insektima, među njima i kućnoj muhi, koji prijete tamošnjem okolišu.
Ova invazija na kontinent dolazi u obliku larve i sjemena, a preživljava u obalnim područjima Antarktike, gdje su se temperature podigle za više od 3 stupnja Celzijevih tijekom protekla tri desetljeća. Kako se ledenjaci povlače, tako se otkriva sve više zemlje koju rapidno "kolonizira" mahovina, rastući brže i gušće nego ikada do sad. Osim što sama zauzima kontinent, mahovina nudi i potencijalni dom za druge invazivne vrste. Taj je proces najočitiji na Antarktičkom poluotoku, koji se pokazao najranjivijim u ovom vremenu globalnog zagrijavanja.
- Kućna muha je savršeni primjer problema s kojim se Antarktika suočava kada su u pitanju invazivne vrste. Dolazi na brodovima, gdje prosperira u kuhinjama i nakon toga se smjesti na kontinentu. Kako se Antarktika zagrijava tako ima sve veće šanse za preživljavanjem što je razlog za zabrinutost - naime, takvi insekti sa sobom nose različite patogene (klice) koje mogu imati razarajući efekt na autohtone oblike života - kaže za Guardian Dominic Hodgson iz Britanskog društva za istraživanje Antarktike.
Na Antarktici inače živi nekoliko autohtonih vrsta insekta - uz autohtonu mahovinu i lišaje, oni su pod prijetnjom koja dolazi iz tri glavna izvora - znanstvenika koji posjećuju kontinent, sve većeg broja turista i naravno, globalnog zagrijavanja.
U sezoni 2015/16 Antarktiku je posjetilo više od 38.000 turista, dok se do kraja tekuće sezone očekuje više od 43.000:
- Ti turisti itekako paze da na kontinent ne kroče s blatom na čizmama koje bi moglo sadržavati sjeme ili larvu iz drugih područja. Usprkos tome, kontaminaciju je teško zadržati, a posebni problem su torbe za kamere. Ljudi ih nose s jednog kontinenta na drugi i rijetko ih čiste. Stave ih na zemlju i otresu sjeme koje je pokupljeno na drugim dijelovima svijeta. To je stvarni problem - smatra Hodgson.
No, problem broj jedan je bez sumnje globalno zagrijavanje, pokretač promjena koje sve više zelene Antarktiku. Zbog dramatičnog porasta temperature u proteklih 60 godina, ionako siromašna biljna zajednica na Antarktici (koja trenutno pokriva 0,3 posto površine kontinenta) je reagirala jednako dramatično:
- Osjetljivost mahovine na protekla dizanja temperature sugerira da će se ekosistemi rapidno promijeniti uslijed dodatnog zagrijavanja, što će dovesti do velikih promjena u flori i fauni regije. Ukratko, Antarktika bi se mogla mijenjati u smjeru u kojem se to već događa na Arktiku - rekao je Dan Charman sa sveučilišta Exeter, čija je grupa znastvenika proučavala mahovinu s najjužnijeg kontinenta.
Na Antarktičkom poluotoku se pronalazi sve više invazivnih vrsta (čak i suncokreta!) koje odreda treba eliminirati s kontinenta kako ne bi poremetile ionako krhki ekosustav.
- Ako želimo spasiti ovaj zadnji, skroz očuvani okoliš, moramo reagirati odmah - zaključuje Hodgson.