Dok mjere ograničenja postupno popuštaju u mnogim državama članicama Europske unije, ova pandemija je još jednom pokazala koliko je nesigurna budućnost Schengena, odnosno zone slobode kretanja bez graničnih kontrola između članica EU.
Mali gradić Schengen, u Luxembourgu na tromeđi s Njemačkom i Francuskom, destinacija je do koje danas ne mogu slobodno doći posjetitelji. Po tom selu, gdje je i postignut dogovor o otvaranju granica, je i nazvan do sada najveći uspjeh u procesu EU integracija, sloboda kretanja bez potrebe zaustavljanja i pokazivanja putovnice graničnim policajcima. Samo par kilometara dalje je i Belgija koja i dalje ima zabranu ulaska na svom teritoriju za sve građane drugih država koji nemaju nužan razlog ulaska. Međutim, i Belgija postupno ukida mjere te je svjesna da je otvaranje granica za nju nužno. Belgija, Njemačka, Francuska i Nizozemska imaju slične ali ne i iste mjere oko prelaska granica i samoizolacije. To je i dokaz da se na kraju nije uspjelo u namjeri da se mjere usvoje unutar Unije. EU okvir i dalje služi samo za koordinaciju i davanje smjernica i prijedloga, ali na kraju države članice odlučuju.
Pravila o Schengenu dopuštaju privremenu suspenziju u slučajevima nužde, ali EU ne nalazi alate kako natjerati države članice na povratak na normalu. Pandemija virusa nije prvi put da države članice uvode ograničenja, iako nikada nije to bilo u takvim razmjerima. Neke države su suspendirale primjenu Schengena i zbog migrantskog vala ili zbog borbe protiv terorizma.
Komisija i Europarlament traže poštivanje schengenskih pravila. Međutim, priznaju da će za to trebati više mjeseci, a ne samo par tjedana kako su se neki nadali.
U prilog pokušajima EU da nađu jedno zajedničko rješenje ne idu niti postupci nekih država članica koje stvaraju svoje klubove za dogovor. Čak je i namjera sporazuma Njemačke i Hrvatske za omogućavanje dolaska njemačkih turista u Hrvatsku naišla na kritike.
Tri baltičke države dogovorile su međusobno ukidanje ograničenja za njihove državljane koji ne bi morali ići u samoizolaciju, dok bi oni iz drugih država morali. Francuska i Britanija su bilateralno dogovarale da se obveza karantene ne odnosi na njihove državljane.
Na sve te napore Komisija reagira s upozorenjima da se mjere, kao i njihovo ukidanje, moraju odnositi na sve državljane EU, a ne da se to rješava bilateralno ili u grupama nekih država članica. Kako je situacija s pandemijom i dalje nepredvidljiva, postoji opasnost da jedna od žrtava ove pandemije bude i Schengen, i vraćanje na situaciju iz prošlog stoljeća kada su kontrole postojale na svim granicama, nešto što su mnogi odavno zaboravili, i mladi Europljani do sada nisu niti doživjeli, sve do pojave koronavirusa.
