POGLEDAJTE INFOGRAFIKU!

Nakon Fukushime Njemačka donijela konačnu odluku: Do 2022. zatvorit će svih 17 reaktora

Prije havarije u nuklearci Fukushima, u Njemačkoj je u pogonu bilo 17 reaktora i čak se govorilo o produljenju njihova roka rada za 12 godina. Odluka o zatvaranju nuklearki naišla je odobravanje javnosti jer čak više od 60 posto građana želi da vlasti odustanu od nuklearnih elektrana

ZAGREB - Vladajuća koalicija u Njemačkoj, koju čine demokršćani (CDU i CSU) te liberali (FDP), donijela je odluku o zatvaranju svih nuklearki u toj zemlji do 2022. godine. Njemačka tako postaje najveća industrijska zemlja koja odustaje od nuklearki iz kojih je, do nesreće u Fukushimi , dobivala 23 posto struje.

- To je definitivna odluka. Neće biti dodatnih klauzula koje bi omogućile reviziju - izjavio je danas ujutro njemački ministar zaštite okoliša Norbert Roettegen. Prethodno su se u nedjelju navečer predstavnici vladajuće koalicije sastali u kabinetu premijerke Angele Merkel kako bi razmotrili budućnost nuklearki.

‘Zelena budućnost’

U Njemačkoj je prije havarije u Fukushimi u pogonu bilo 17 nuklearnih reaktora. Prethodna vlada, koju su činili socijaldemokrati (SPD) i Zeleni, odlučila je zatvoriti nuklearke do 2021., ali je u rujnu prošle godine kancelarka Angela Merkel najavila da će produljiti rad nuklearki za 12 godina.

Merkel je tada izjavila kako je nužno zadržati nuklearnu opciju kao prijelaz do “zelene budućnosti”. No, nesreća u Fukushimi, izazvana potresom i tsunamijem, dovela je do preokreta. Čim su tisuće antinuklearnih prosvjednika izašle na berlinske ulice, Merkel je proglasila moratorij na odluku o produljenju životnog vijeka njemačkih nuklearki. Odmah je zatvoreno sedam najstarijih reaktora, a tzv. Etički komitet za sigurnu energiju trebao je preispitati sigurnost preostalih 10 reaktora u pogonu.

Strah od rasta cijena

Dva mjeseca poslije njemačka vladajuća koalicija odlučila je prihvatiti preporuke Etičkog komiteta te odustati od nuklearki postupnim zatvaranjem reaktora. Sedam zatvorenih reaktora više se neće koristiti, a osmi, Kruemmel u sjevernoj Njemačkoj, već je izvan pogona zbog tehničkih problema. Šest reaktora bit će zatvoreno 2021., a preostala tri 2022. godine.

Odluka je naišla na odobravanje u javnosti jer više od 60 posto njemačkih građana želi da zemlja odustane od nuklearne energije.

No, to je odustajanje razbjesnilo njemačku industriju koja strahuje od rasta cijena struje. - Mislim da je ova odluka primarno politička i ishitrena jer za nju nema nikakvih tehničkih niti sigurnosnih razloga. Tu odluku mogao bi opravadati jedino neposredni sigurnosni problem, a toga nema - komentirao je dr. Zdenko Šimić, predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva (HND). Naš sugovornik smatra da Njemačka može provesti najavljeno zatvaranje nuklearki, ali uz porast cijene električne energije.

Obnovljivi izvori

- Čak i uz postizanje najavljenog smanjivanja potrošnje električne energije od 10 posto u istom razdoblju, porast cijene električne energije je neizbježan. Taj porast će biti posljedica, kako dodatno povećanog udjela skupih obnovljivih izvora, primarno vjetra i Sunca, tako i dodatnih zahtjeva na dogradnju elektroenergetskog sustava jer vjetar je na sjeveru, a potrošnja na jugu zemlje - istaknuo je Šimić.

Njemačko odustajanje od nuklearne energije moglo bi utjecati i na neke države u Europi. U svijetu su trenutno u pogonu 443 reaktora u 29 zemalja koja svijetu daju 15 posto električne energije. No, neke su zemlje snažno ovisne o nuklearnoj energiji.

Sigurnija nego prije

Primjerice, Francuska iz nuklearki dobiva 75 posto, Japan 30, a SAD 26 posto električne energije. - Osjetljivost na ovakve događaje se razlikuje od zemlje do zemlje i to ima veze s brojnim drugim čimbenicima, ali i s političkom situacijom.

Za Hrvatsku bi ovo moglo imati posljedice samo kada bi netko jednako radikalan tražio privremeno zatvaranje nuklearke Krško ili bez argumenata se protivio produljenju rada.

Onemogućavanje produljenja životnog vijeka nuklearki Krško svakako bi poskupjelo električnu energiju u Hrvatskoj. NE Krško sada je sigurnija nego li što je bila u početku jer je uz modernizaciju čitav niz ključnih komponenti posve obnovljen. Tko god se zalaže da nuklearka Krško ne produlji svoj rad, ne čini to na osnovi činjenica i zalaže se za direktnu veliku ekonomsku štetu Hrvatske - zaključio je Šimić.

Izdvajamo