Još uvijek nema jasno dokazanog slobodnog širenja virusa, a sada je ušao u zdravstveni sustav, što je očekivano jer je u zdravstvenom sustavu najveća koncentracija zaraženih. Dogodilo se to i u drugim državama. To nije neočekivano i na adekvatan način smo reagirali... Brojke su neupitne. Gledamo Italiju i očekujemo takvu situaciju, rekao je početkom tjedna ministar zdravstva Vili Beroš.
Grčevita borba
Dok je u ovom trenutku osam hrvatskih liječnika oboljelo od Covida, a više od 200 njihovih kolega je u samoizolaciji, zbog čega je paralizirano nekoliko odjela u bolnicama, vodi se grčevita borba da u našoj zemlji ne dođe do ponavljanja scenarija poput onog u Italiji, najpogođenijoj europskoj zemlji. Podsjetimo, u toj je zemlji nekoliko čimbenika dovelo do eksplozije Covida-19.
Prvo, čini se da je novi koronavirus SARS-CoV-2 neko vrijeme slobodno cirkulirao populacijom prije nego što je u Lombardiji otkriven prvi pacijent, zdravi i mladi menadžer Mattia. On je, pak, nekoliko puta boravio na hitnom odjelu bolnice u Codognu prije nego što su mu liječnici dijagnosticirali Covid-19, zbog čega je zarazio više starijih pacijenata narušenog imuniteta, od kojih su neki umrli.
Talijanski epidemiolozi nikako nisu mogli otkriti nultog pacijenta pa se virus proširio u populaciji. Zbog toga su izgubili kontrolu nad širenjem koronavirusa pa se Covid-19 počeo širiti eksponencijalno. Talijanske bolnice postale su pravi inkubatori širenja bolesti koja je snažno pogodila i liječnike te ostalo medicinsko osoblje. Prema podacima međunarodne organizacije Liječnici bez granica, dosad je u Italiji zaraženo oko 1700 djelatnika u zdravstvu, čak osam posto svih oboljelih od Covida u toj zemlji. Neki od zaraženih talijanskih liječnika i ostalih medicinskih djelatnika su i preminuli.
Mnogi stručnjaci sada pokušavaju odgovoriti na pitanje zašto je Italija najpogođenija zemlja u Europi, ne samo po ukupnom broju oboljelih nego i umrlih (trenutačna stopa smrtnosti od Covida je gotovo osam posto). Znanstvenici Sveučilišta Oxford u studiji objavljenoj u časopisu Demographic Science ističu dva razloga: Italija ima najstarije stanovništvo u Europi, a mladi Talijani su vrlo čvrsto povezani sa svojim roditeljima, kao i bakama i djedovima.
Velike gužve
- Mladi Talijani često žive s roditeljima te bakama i djedovima u ruralnim područjima, ali putuju u gradove poput Milana. Podaci o sastavu talijanskih kućanstava, također, potvrđuju taj obiteljski raspored. Mladi koji rade i druže se u urbanim i gusto naseljenim sredinama često se kreću u velikim gužvama gdje mogu ‘pokupiti’ koronavirus i prenijeti ga kući.
Ako nemaju simptome, nisu svjesni da mogu inficirati svoje starije, koji su najosjetljivije stanovništvo - rekla je za Wired Jennifer Beam Dowd, epidemiologinja i demografkinja s Oxforda. Iako se po broju zaraženih nalazi među 10 najpogođenijih zemalja na svijetu, Njemačka još uvijek bilježi jednu od najmanjih smrtnosti, samo 0,2 posto.