Dim od vatri iz Australije dopro je do Novog Zelanda i čađa je prekrila tamošnje glečere, koji su sada crni. No, bijela boja glečera odbija sunčeve zrake i omogućuje im da ostanu hladni, a crna im sada iznimno ubrzava otapanje, koje je već i ranije bez toga bilo priličan problem, kaže poznati hrvatski znanstvenik Igor Rudan, direktor Centra za globalno zdravlje na Sveučilištu u Edinburghu, koji od kraja prošle godine putuje Australijom.
- Došao sam u Australiju kako bih dovršio novu knjigu ‘Očekujući vatre: Razmišljanja o održivom razvoju u 21. stoljeću’ i pisao o klimatskim promjenama iz prve ruke. Prošle sam godine već obišao Bangladeš gdje je kriza s prodiranjem slane oceanske vode u kopno zbog presušivanja njihovih velikih rijeka, pa Cape Town gdje je prijetio potpun nestanak vode za četiri milijuna ljudi, a sada obilazim Sydney, Melbourne i Canberru da vidim kako se milijunski gradovi prilagođavaju na život u dimu od golemih požara - rekao nam je prof. Rudan.
— Fabulousmonster (@Rachelhatesit) January 2, 2020
- Uz 17 do sada potvrđenih izgubljenih ljudskih života i tisuća izgorjelih domova, znanstvenici sa Sveučilišta u Sydneyju procijenili su da su vatre već usmrtile barem pola milijarde životinja i biljaka. Kakav je to gubitak za svjetsku floru i faunu može se razumjeti kad se posjete lokalni ZOO-ovi i botanički vrtovi, kao što je Taronga ZOO u Sydneyju - moja topla preporuka!
Naime, 180 milijuna godina izolacije Australije od ostalih komada kopna dovele su, kroz mutacije gena u ‘kockarnici’ evolucije, do razvoja doista zanimljivih i neobičnih oblika života koje ne nalazimo drugdje na Zemlji - naveo je Rudan koji je od 29. prosinca do 2. siječnja bio u Sydneyju, trenutno je u Melbourneu, a zatim planira otići u Canberru, naravno ako to zbog požara koji bjesne bude moguće. U Canberri bi se trebao susresti s hrvatskim znanstvenikom Hrvojem Tkalčićem, profesorom seizmologije i matematičke geofizike na Australskom nacionalnom sveučilištu (ANU).
- Već pri izlazu iz aerodromske zgrade u Sydneyju, gdje sam stigao iz Dubaija, u zraku se osjećao miris paljevine, Stara godina u Sydneyu bila je užasno vruća i sparna, a pratila ju je izmaglica pomiješana s dimom. Predvečer je zapuhao prilično jak i hladan vjetar, pa je temperatura s 34 stupnja vrlo naglo pala na 22 stupnja. To je značajno razvedrilo pogled na luku, ali i neugodno iznenadilo mnoge koji su se preslabo odjenuli za doček na otvorenom, jer je vjetar nastavio puhati satima - kaže Rudan.
Znanstvenik Igor Rudan putuje Australijom kako bi dovršio novu knjigu “Očekujući vatre”
Ističe kako je Sydney 2020. prvi put dočekao kao prilično podijeljeni grad. Više od 250.000 ljudi potpisalo je peticiju kojom je tražilo od vlasti da se vatromet otkaže, jer im je već ionako dosta dima zbog vatri koje bjesne uokolo u državi Novi južni Wales. No, vatromet privlači više od milijun i pol ljudi na proslavu novogodišnje noći u Sydneyju, gledati se može s više od 50 prekrasnih lokacija u gradu, a košta oko šest milijuna dolara.
Potpisnici peticije tražili su da se ta sredstva preusmjere u borbu protiv požara, koje ionako u velikoj većini slučajeva pokušavaju ugasiti dragovoljci, u nastojanju da zaštite imovinu u svojim zajednicama. No, nakon dosta vijećanja, samo dva dana prije novogodišnje noći odlučeno je da se vatromet ipak održi jer su sredstva za njegovu pripremu ionako već odavno utrošena - istaknuo je Rudan.
Zatim je naš sugovornik opisao trenutnu situaciju u Melbourneu. - Danas je Melbourne bio cijeli dan prekriven izmaglicom i dimom, bilo je iznimno vruće, a temperature se ovdje penju tijekom cijelog dana, s vrhuncem oko 18 sati. Zrak je bio onečišćen, posebno na glavnim plažama - rekao je Igor Rudan.