Hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić u svoj je ured u zgradi državnog vrha u Sarajevu vratio portret Josipa Broza Tita kojega je tamo držao i tijekom ranija dva mandata, a iz tog je prostora uklonjen u razdoblju kada ga je koristio Dragan Čović.
Činjenica da je portret pokojnog maršala i doživotnog predsjednika nekadašnje Jugoslavije na istom mjestu u uredu hrvatskog člana Predsjedništva BiH, na kojemu je stajao i od 2006. do 2014. godine, postala je dostupna javnosti kada je uz fotografiju objavljena protokolarna informacija o Komšićevom susretu s francuskim veleposlanikom u BiH Guillaumeom Roussonom, koji mu je došao čestitati pobjedu na izborima u listopadu.
Komšić nikada nije skrivao kako cijeni Tita, a posebice je isticao kako njemu treba zahvaliti i za to što je BiH opstala u sadašnjim granicama.
Na predavanju kojega je održao u studenome ove godine na jednom sarajevskom fakultetu, u povodu 25.11. koji se obilježava kao Dan državnosti BiH, Komšić je kazao da se i u antifašističkom pokretu razmišljalo treba li BiH opstati.
"Veličina ljudi koji su tada donosili odluke a prije svih Josipa Broza Tita, bila u tome što su rekli da BiH mora imati isti status kao što će sutra imati i ostale republike u okviru Jugoslavije”, kazao je tada Komšić.
Na fotografiji sa susreta Komšića i francuskog veleposlanika vidljiva je i zastava Europske unije, no u uredu hrvatskog člana Predsjedništva BiH više nema one sa stiliziranim hrvatskim grbom, koja je bila dio službenog znakovlja Herceg-Bosne, a sada se naziva zastavom hrvatskog naroda u BiH. Nju je u ured hrvatskog člana Predsjedništva BiH unio Čović.
Igrokazi sa znakovljem u Predsjedništvu BiH, koje je odmah po ulasku u nju započeo aktualni predsjedatelj državnog vrha Milorad Dodik, tako su nastavljeni.
Pred Dodikovim uredom na protokolarnim fotografijama i dalje se može vidjeti zastava Republike Srpske na čijem isticanju on uporno inzistira.
Zbog činjenice da je tamo nije bilo u srijedu u svečanom salonu, Dodik je demonstrativno napustio sastanak sa skupinom od dvadesetak diplomata iz država-članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH.