Nisu svi tinejdžeri pasivni i ne provodimo svi dane na mobitelu ili igrajući videoigre - priča nam 18-godišnji Xiuhtezcatl Martinez iz Colorada.
I doista, on je sve samo ne pasivan, a dane provodi bitno drukčije nego što odrasli smatraju da njegova generacija provodi. Martinez, naime, prosvjeduje za zaštitu okoliša. I nije jedini. Deseci tisuća tinejdžera diljem svijeta jednom tjedno izlaze na ulice i prosvjeduju protiv klimatskih promjena kako bi skrenuli pozornost odraslih na ono što oni vide kao najveću krizu koja prijeti njihovoj generaciji.
Trend je pokrenula Greta Thunberg (16) iz Švedske koja je u kolovozu prošle godine počela izostajati s nastave kako bi sjedila ispred švedskog parlamenta zahtijevajući da se država počne pridržavati obveza iz Klimatskog sporazuma u Parizu. Iako je prošlo šest mjeseci, Thunberg i dalje svaki petak izostaje iz škole i provodi na stepenicama koje vode u parlament, a pridružuju joj se stotine ljudi.
- Odrasli često kažu da duguju mladima dati nadu. No ja ne želim vašu nadu. Želim da paničarite i da osjećate strah koji ja osjećam svaki dan. Želim da reagirate kao što bi u vrijeme bilo koje krize jer ovo je najveća kriza koja je zadesila čovječanstvo. Moramo učiniti nešto danas jer bi sutra moglo biti prekasno - rekla je mlada Thunberg na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, a video s njenim nastupom proširio se svijetom brzinom munje.
Iako bi mnogi mogli reći da su roditelji ti koji su joj isprali mozak i glavu joj napunili pričom o zaštiti okoliša, Thunberg naglašava da to nije tako. Zapravo je bilo obrnuto. Ona je inzistirala da se njena obitelj okrene veganskoj prehrani, odustane od leta zrakoplovom i kupi električni automobil.
- Ljudi ne razumiju rizik klimatske promjene i Gretu vjerojatno smatraju čudnom. I nama je bilo tako, no Greta nam je dala brdo članaka i što smo više čitali o klimatskim promjenama, bili smo šokirani koliko malo znamo - kazao je Gretin otac Svante Thunberg koji njene izostanke iz škole smatra itekako opravdanima.
Inspiracija i nadahnuće
Greta Thunberg svojim je akcijama inspirirala mnoge vršnjake i postala dominantno ime u rastućoj kampanji mladih koji pozivaju zakonodavce i korporacije da smanje emisije ugljičnog dioksida te upozoravaju na već odbjeglo globalno zatopljenje.
- Generacija mojih roditelja i ona prije njih uzrokovala je klimatske promjene, no milijarde mladih morat će se suočiti s posljedicama. Mi smo ti koji će ostati na ovom svijetu i mi ćemo morati živjeti u neredu koji su napravile starije generacije - smatra. Isto nam je ispričao i Martinez koji je, među ostalim, prije nekoliko godina s još dvadesetak svojih vršnjaka tužio administraciju američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog narušavanja ustavnog prava na život i zaštitu, odnosno zbog nedostatka reakcije na klimatske promjene.
- Američka vlada je znala negativan učinak fosilne industrije na klimu, ali ga je zanemarila i nastavila investirati u nju - objasnio je za Jutarnji list. Xiuhtezcatl Martinez od rane je dobi znao da mora štititi svoj planet, kazao nam je, te je počeo sudjelovati na prosvjedima već s četiri godine. O svojim je akcijama i razmišljanjima također govorio u UN-u.
- Iznenadila me razina nepoštivanja, sterilnosti i isključenosti delegata. Cijelo vrijeme su gledali u svoje mobitele ne obraćajući pažnju na mene. A za nas tinejdžere kažu da smo takvi... - požalio nam se Martinez. No, kada je rekao koliko godina ima, najednom su svi digli glave.
- Svijet počinje vidjeti moć mladih ljudi. Odrasli se na televiziji samo svađaju i raspravljaju o Trumpu, njegovoj kosi i porno glumicama. Za to se vrijeme mladi ljudi mobiliziraju na ulicama. Nemamo poštovanje koje zaslužujemo, no mislim da će i ono napokon stići - dodaje. A da njihovo vrijeme dolazi i da se ipak počinje obraćati pažnja na ono što govore, pokazuje činjenica da se u naslovima svjetskih medija sve više mogu vidjeti tinejdžerski prosvjedi koji se održavaju u Belgiji, Švedskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu te SAD-u i Australiji.
U prosvjede se do sada uključilo više od 75.000 tinejdžera koji kažu da ne namjeravaju stati dok vlade ne poduzmu stvarne mjere protiv klimatskih promjena. No, najbrojniji i najglasniji su oni u Belgiji koji se održavaju svakog četvrtka, a okupe više od 10.000 mladih. Njih je pokrenula 17-godišnja Anuna de Wever koja je nakon objave videa u kOjem svoje vršnjake poziva na akciju očekivala samo šačicu ljudi. Prvi put se pojavilo 3000 ljudi, a prošlog je četvrtka ta brojka narasla na 30.000 mladih koji su ulicama Bruxellesa i Leuvena hodali s natpisima “School strike for the climate”, “End the ignorance”, “There is no planet B” te “Dinosaurs thought they had time too”.
- Kada mi netko kaže da bih trebao biti u školi, a ne na ulici, znam da ne vidi širu sliku. Naš planet se raspada i ako se nešto ne poduzme u sljedećih deset godina, ništa neće biti važno. Završit ću srednju školu, no ovo je trenutno najvažnije što mogu raditi. Vrijeđa nas što odrasli smatraju da ne možemo misliti za sebe jer smo još uvijek djeca. To nije izlika da nas ne slušaju. Savršeno smo sposobni imati vlastito mišljenje i zaslužujemo da nas se čuje i razumije. Budući da smo djeca, ne možemo glasati niti se kandidirati, a kada će naša generacija napokon moći donositi odluke, bit će prekasno. Zato sada izostajemo iz škole kako bi potaknuli na što hitniju promjenu.
Volimo školu i volimo učiti, no više volimo naše obitelji, prijatelje i zajednicu i učinit ćemo sve što je u našoj moći da svatko od nas sigurno živi. Izostajemo iz škole kako bismo osigurali vlastitu budućnost i budućnost onih koje volimo i koje ćemo tek voljeti - za Jutarnji je list Martinez pojasnio svoje razloge izlaska na ulice.
“Hitno je”
Stručnjaci masovne tinejdžerske prosvjede objašnjavaju jazom između hitnosti da se djeluje i stvarnih mjera koje vlasti poduzimaju.
- Postojeće političke strukture nastavljaju voditi politike po uhodanim modelima koji su se pokazali neadekvatnim u adresiranju i rješavanju problema, a posljedice najviše osjećaju mlađe generacije koje pohađaju škole, a koje nisu kooptirane u postojeće sustave političkog odlučivanja - objasnio je Kruno Kardov, docent na Odsjeku za sociologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a s njime se slaže i Maruška Mileta iz udruge Zelena akcija.
- Ne radi se tu više samo o životima nekih budućih generacija, već o činjenici da će oni morati živjeti u svijetu u kojem će biti sve više katastrofalnih posljedica klimatskih promjena. I upravo mladi u zemljama u kojima se već održavaju štrajkovi imaju privilegiju prosvjedovati i u ime onih koji tu mogućnost nemaju, a koji teške posljedice klimatskih promjena već osjećaju - kazala nam je.
Na kraju krajeva, mladi su ti čije su budućnost i egzistencija ugrožene, a udruga Planet Zemlja tome dodaje i poznati tinejdžerski inat što u konačnici rezultira “pozitivnim otporom i radikalnim protestom”, smatraju u toj hrvatskoj udruzi za zaštitu okoliša.
Hrvatska djeca još pasivna
- Škole u ovome slučaju toj skupini daju okvir koji im omogućuje kolektivnu akciju bilo tako da to čine bojkotiranjem odlaska u školu jednom tjedno ili naprosto korištenjem komunikacijskih kanala i mreža koje su izgradili u školskom sustavu - dodao je Kardov, ističući da su u Belgiji “neke škole i nastavnici pretvorili prosvjede u svojevrsnu terensku nastavu umjesto bilježenja neopravdanih izostanaka, a u mnogim školama se od učenika samo traži dokaz da su izostali s nastave zbog sudjelovanja u protestima”.
Ipak, u Hrvatskoj je situacija bitno drugačija i stoga ni jedna od udruga za zaštitu okoliša s kojom smo razgovarali nema namjeru pokretati akcije i mobilizirati mlade. Oni razliku između tinejdžera iz ranije spomenutih zemalja i naših tinejdžera vide u razlikama u obrazovnim sustavima. Naš školski sustav, objasnio nam je Kardov, ne odgaja aktivne i odgovorne građane.
- U školama će se možda učiti o problemu ekološkog zagađenja i klimatskih promjena, no to znanje će biti apstraktno, a djeca će napustiti školu bez spoznaje o načinima zbrinjavanja otpada u vlastitome gradu ili znanja o tome što mi svi kao građani možemo učiniti da utječemo na promjene politika - smatra sociolog.
Ipak, svijest o klimatskim promjenama u Hrvatskoj raste, kako među odraslima, tako i među djecom. No, to ne znači da su naši tinejdžeri spremni za prosvjede po uzoru na europske vršnjake, kazali su nam u Planetu Zemlja.
- Tu je problem puno dublji, a to se posebno odnosi na konstantno ugnjetavanje kritičkog razmišljanja kako u školskom sustavu, tako i izvan njega. Takva razina svjesnosti o klimatskim promjenama će se pojaviti i kod naših tinejdžera kada poraste i kolektivna svijest građana i građanki u Hrvatskoj - naglasila je za Jutarnji Mileta. Uz to, kako doznajemo od Društva za oblikovanje održivog razvoja, iako i mladi u Hrvatskoj vide klimatske promjene kao stvaran problem, gospodarski razvoj i radna mjesta ih brinu puno više.