I četvrti krug pregovora o budućim odnosima Europske unije i Velike Britanije završio je bez znatnijeg napretka, iako obje strane ističu da je još uvijek moguće postići sporazum na vrijeme kako bi mogao biti ratificiran prije kraja godine.
"Ovoga tjedna nije bilo znatnijeg napretka. Ne možemo ovako vječno nastaviti", izjavio je na konferenciji za novinare glavni europski pregovarač Michel Barnier nakon četverodnevnog pregovaračkog kruga, koji je kao i prethodni, održan video-vezom.
Barnier je istaknuo da je za dogovor ostalo manje od pet mjeseci, jer bi sporazum trebao biti zaključen najkasnije do kraja listopada, kako bi se ostavilo dovoljno vremena za ratifikaciju prije kraja ove godine. "Ipak, ne sumnjam da ćemo tijekom ljeta ili početkom jeseni pronaći zajednički jezik", dodao je Barnier.
Njegov britanski kolega David Frost također je rekao da je postignut "ograničen" napredak, ali da su pregovori održani u "pozitivnom tonu".
Frost je rekao da će ubrzo biti iscrpljene mogućnosti za napredak u pregovorima na daljinu, putem video-veze.
"Ako želimo napredovati, jasno je da moramo intenzivirati i ubrzati naš rad. Razgovaramo s Komisijom kako se to najbolje može učiniti", rekao je Frost.
Tijekom lipnja održat će se video-konferencija na kojoj će sudjelovati britanski premijer Boris Johnson, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. Oni će na tom virtualnom sastanku razmotriti dosadašnji tijek pregovora i pokušati pronaći rješenje za njihov uspješan završetak.
Jedno od rješenja moglo bi biti da Velika Britanija zatraži produljenje prijelaznog razdoblja. Na taj način dobilo bi se više vremena za pregovore. Međutim, vlada premijera Borisa Johnsona od samog početka insistira da neće tražiti produljenje i da će od 1. siječnja 2021. Velika Britanija biti potpuno neovisna, sa ili bez ugovora s EU-om.
Zahtjev za produljenje, ako se London na to odluči, treba se uputiti najkasnije u lipnju.
Ujedinjena Kraljevina napustila je EU 31. siječnja, a prema ugovoru o razdruživanju, prijelazno razdoblje traje do kraja ove godine. Za vrijeme prijelaznog razdoblja Velika Britanija poštuje sva pravila EU-a kao da je članica, jedino što ne može sudjelovati u donošenju odluka.
EU i Velika Britanija imaju posve različit pristup pregovorima. London želi zaključiti više zasebnih sektorskih sporazuma, dok Unija želi jedan sveobuhvatni sporazum, jer je tako lakše uspostaviti mehanizme koji nadziru provedbu sporazuma.
Najveća prepreka u pregovorima su jednaki uvjeta na tržištu na čemu insistira EU. Bruxelles želi izbjeći da britanska poduzeća dobiju pristup europskom tržištu, a da pritom mogu snižavati standarde i biti konkurentnija od drugih.
EU traži da se London obveže da će poštovati europske norme u području socijalnih prava, rada, okoliša, fiskalnih pravila i druge. London to odbacuje tvrdeći da ne želi da im itko izvana kreira zakone i propise.
Pitanje ribarstva također je jedno od najtežih pitanja u pregovorima. EU traži da se to pitanje regulira sveobuhvatnim sporazumom o budućim odnosima, a London, koji želi ograničiti pristup europskim ribarima u svoje vode, želi zasebni sporazum.