PLANOVI PRINCA SALMANA

Nestanak i moguće ubojstvo novinara mogli bi ugroziti desetke milijardi dolara vrijedne poslove, povlače se brojni međunarodni gospodarstvenici

Reuters TV/Bandar Algaloud/Saudi Royal Court/Reuters / Zaha Hadid Architects, Profimedia, Ferrari

U kutu lijevo: Jamal Khashoggi ulazi saudijski konzulat u Istanbulu; U kutu desno: Princ Mohammed bin Salman; Pozadina: Idejni nacrt najluksuznijeg metroa na svijetu, Rijad

 

Bio je 2. listopada kad je saudijski novinar Jamal Khashoggi ušao u saudijski konzulat u Istanbulu. Prethodnu godinu proveo je kao politički azilant, pišući kritičke osvrte na račun vlade u Rijadu, i nije vjerovao da će se ikada vratiti u rodnu zemlju. Nije mu bilo svejedno ući u zgradu. No, trebao mu je dokument koji je mogao dobiti samo u predstavništvu svoje zemlje.

Zaručnici Hatice Cengiz, koja ga je čekala pred zgradom, dao je detaljne upute o tome što da radi “ako mu se nešto dogodi”. Nekoliko dana prije, krajem rujna, već je bio u konzulatu. Tada je podnio zahtjev za izdavanje potvrde o razvodu od bivše supruge kako bi vezu s Turkinjom Hatice Cengiz napokon mogao ozakoniti. Rečeno mu je da se vrati 2. listopada. Snimka ulične kamere koju su objavili turski mediji pokazuje kako je to popodne, u dogovoreno vrijeme, Jamal Khashoggi ušao u konzulat. Iz njega nikada nije izašao. Njegova sudbina u trenutku pisanja ovog teksta i dalje je misterij, misterij s ozbiljnim geopolitičkim konotacijama.

Hatice Cengiz čekala je Jamala Khashoggija ispred ulaza u konzulat sve do mraka i zatvaranja ulaza za stranke. Onda je pristupila čuvaru i pitala ga što se događa. “Unutra nema nikoga”, odgovorio joj je, a ona je nazvala policiju i savjetnika turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana.

S obzirom na to da je Khashoggi u svojem radu mnogo puta bocnuo saudijske vladare, u prvom redu prijestolonasljednika princa Salmana, njegov nestanak izazvao je paniku i strah od najgorega. Uslijedila je grozničava potraga. Turska vlada brzo se angažirala i odmah zatražila odgovor na pitanje gdje je Khashoggi. Saudijska vlada tvrdila je da je izišao na stražnji izlaz i da ne zna što je s njim, a koji dan poslije čak je pozvala turske vlasti da uđu u zgradu i sami je pretraže.

A still image taken from CCTV video and obtained by TRT World claims to show Saudi journalist Jamal Khashoggi as he arrives at Saudi Arabia's consulate in Istanbul, Turkey Oct. 2, 2018. Reuters TV/via REUTERS. ATTENTION EDITORS - THIS PICTURE WAS PROVIDED BY A THIRD PARTY. NO RESALES. NO ARCHIVES.
Reuters TV / REUTERS

Snimka ulične kamere koja prikazuje novinara Jamala Khashoggija kako ulazi u saudijski konzulat u Istanbulu

 

Međutim, turska policija ima drugu teoriju. Anonimni službenik medijima je rekao da policija ima opravdane razloge za sumnju da je Khashoggi brutalno ubijen i raskomadan u konzulatu te da je prokrijumčaren iz zemlje. Prema teoriji koju potkrepljuju snimkama nadzornih kamera, za njegovo ubojstvo vjerojatno se pobrinuo odred 15 Saudijaca koji su na dan njegova nestanka pristigli čarter-letovima iz Saudijske Arabije. Njegovo tijelo navodno je iz zgrade odvezeno tajanstvenim crnim kombijem koji je poslije tog dana napustio konzulat.

Saudijska elita

Ništa u životu i nestanku Jamala Khashoggija nije obično. Riječ je o čovjeku kompleksne biografije koji je posljednjih godina bio veliki kritičar saudijske vlade, ali prije toga se kretao u njezinim najvišim krugovima. Školovao se u SAD-u te osim kao novinar i urednik velikih publikacija radio je i kao saudijski diplomat. Nekoliko je puta intervjuirao Osamu bin Ladena kojeg poznaje od mladih dana. Čak su i njihove obitelji bile blisko povezane, kao pripadnice saudijske elite. Novinarov djed bio je Mohammed Khaled Khashoggi, osobni liječnik pokojnog kralja Abdulaziza al-Sauda.

Koliko je njegova obitelj bila prominentna najbolje govore dva njezina člana. Jamalov stric, saudijski milijarder Adnan Khashoggi, ljubitelj života na visokoj nozi, najpoznatiji po tome da nije volio da ga se opisuje kao trgovca oružjem. No, stric Adnan smatra se jednim od ključnih igrača na bliskoistočnom tržištu. Adnan se proslavio 60-ih godina prošloga stoljeća nakon što je dogovorio kupoprodaju oružja između Rijada i Washingtona, piše turski Daily Sabah, navodeći da je ime Jamalova strica izronilo i za vrijeme skandala s nikaragvanskim kontrašima i tajne prodaje oružja Iranu. U jednom trenutku njegovo bogatstvo procjenjivalo se na 4 milijarde dolara. On sam do smrti u lipnju prošle godine živio je superluksuzno, uživajući u svojim brojnim vilama, jahtama i avionima.

Drugi slavni Jamalov rođak nije imao jednako sretan kraj. Dodi Fayed, najpoznatiji po svojoj vezi s princezom Dianom i kao vlasnik luksuzne robne kuće Harrods, poginuo je u tragičnoj prometnoj nesreći 1997. godine.

Ferrari Press Agency
Ref 5361
Station 1 20/05/2013
See Ferrari text
Picture credit: Zaha Hadid Architects
Here is a first look at a space age construction set to become the world's most luxurious train station and hub.
The heart of a proposed network, in Riyadh, Saudi Arabia, will be the King Abdullah station in the city’s financial district.
It will boast a futuristic design featuring marbled walkways, gold-plated walls and air conditioning.
The facade is designed to let in light while keeping out the harsh desert sun.
The overall shape is meant to recall the country's wind-blown sand dunes.
A new six-line network has been ordered to be completed by the ruling King Abdullah in just four years .
The three-way interchange for the city's busiest station, has been designed by British-based architect Zaha Hadid.
Amazingly, the whole complex is set to be ready for operation by 2017.
OPS Artistic rendering of the King Abdullah Financial District Metro Station, set to open in Riyadh in 2017
Picture supplied by Ferrari, Image: 161899146, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Ferrari
Profimedia, Ferrari

Idejni nacrt najluksuznijeg metroa na svijetu, Rijad

 

Jamal Khashoggi imao je manje ekstravagantan, ali svejedno izuzetno zanimljiv životni put. Nakon što je diplomirao poslovni menadžment na sveučilištu u Indiani, Jamal Khashoggi počeo se baviti novinarstvom. U zemlji u kojoj je cenzura normalna pojava to je značilo povezanost s vladajućom obitelji, tim više što je Jamal 1992. postao glavni urednik Al-Madine, jednog od najstarijih dnevnika u zemlji. Sedam godina poslije, 1999., preuzeo je mjesto zamjenika glavnog urednika Arab Newsa, najvećeg lista na engleskom jeziku u Saudijskoj Arabiji, piše turski Daily Sabah. Prema drugim izvorima, radio je i kao dopisnik na ratištima Afganistana, Alžira, Kuvajta, Sudana i drugdje na Bliskom istoku. Tvrdi se da je radio i kao agent saudijske obavještajne službe, pa čak i američkih obavještajnih službi u Afganistanu. Zapadni izvori navode da je na mjestu urednika istaknutoga dnevnog saudijskog lista Al-Watan bio dvaput. Prvi put 2003., i to samo 52 dana. Otpušten je jer se saudijskom ministarstvu informiranja nisu svidjeli njegovi komentari o snažnom utjecaju vjerskog establishmenta na vlast u Saudijskoj Arabiji.

Dobrovoljni egzil

Khashoggi tada odlazi u dobrovoljni egzil u London. No, ne ispada iz milosti režima. Više nije novinar, nego radi za vladu, savjetnik je za medije princu Turkiju al-Faisalu, bivšem šefu saudijskih obavještajaca, dok je ovaj bio saudijski veleposlanik u SAD-u. U Saudijsku Arabiju vratio se 2007. kada je ponovno postao glavni urednik Al-Watana. Tri godine poslije u listu je objavljena kolumna pjesnika Ibrahima al-Alme u kojoj su u pitanje dovedena neka salafistička tumačenja. Khashoggi je ponovno podnio ostavku. Službeno je objašnjenje bilo da se odlučio posvetiti osobnom projektu. Princ Al-Waleed bin Talal, član kraljevske obitelji i biznismen, postavlja ga 2015. kao čovjeka od povjerenja na mjesto direktora Al-Arab News Channela u Bahreinu. Televizija je emitirala program manje od 24 sata, a potom je ugašena zbog tehničkih problema. Kako tvrde turski izvori, kružile su glasine da ju je saudijska vlada prisilno ugasila zbog emitirane izjave političara iz bahreinske opozicije. Naime, ta mala zaljevska zemlja jedno je od poprišta sunitsko-šiitskih sukoba, a Rijad je drži pod čvrstom stegom.

Jamalovi prijatelji u razgovoru za BBC u Turskoj izjavili su da su njegovi problemi počeli uskoro nakon incidenta na Al-Arab Newsu. Ne samo da mu je zabranjena komunikacija s medijima, nego dugo nije mogao ni pronaći novi posao. Tu u priču ulazi princ Salman, kojeg se danas proziva za njegovo ubojstvo.

FILE PHOTO: Saudi Deputy Crown Prince Mohammed bin Salman waves as he meets with Philippine President Rodrigo Duterte in Riyadh, Saudi Arabia, April 11, 2017. To match Special Report SAUDI-BINLADIN/FALL Bandar Algaloud/Courtesy of Saudi Royal Court/Handout via REUTERS/File Photo ATTENTION EDITORS - THIS PICTURE WAS PROVIDED BY A THIRD PARTY.
Bandar Algaloud/Courtesy of Saudi Royal Court / REUTERS

Princ Salman

 

Dolaskom novog de facto vladara Saudijske Arabije na vlast, princa Salmana 2017. godine, počele su velike promjene u cijeloj zemlji. Osim reformi koje su (barem naizgled) poboljšale status žena u kraljevini i sličnih poteza kojima je svrha poboljšati imidž zemlje u svijetu, princ Muhammad bin Salman agresivno se uključio u vanjsku (regionalnu) politiku, a svoj pečat želi ostaviti i na gospodarstvu. Ostvarenju njegove Vizije 2030., plana za preobrazbu kraljevine, pridonijet će megalomanski graditeljski projekti koji bi do te godine trebali promijeniti vizuru Rijada i drugih gradova. Brojke su impresivne. Svaki od 80 projekata za početak vrijedi najmanje milijardu dolara. Primjerice, Gospodarski grad kralja Abdullaha gradit će se u Rabighu na 168 milijuna četvornih metara za 27 milijardi dolara, a stvorio bi mjesto za život dva milijuna ljudi, piše thebig5hub.com, portal za vijesti iz graditeljstva. Grad Jazan bit će središte za tešku industriju i poljoprivredu. U planu je i golemi medicinski centar za vojsku te jedan za civile s 1500 kreveta. Međunarodna zračna luka Kralj Abdulaziz pokraj Džede trebala bi primati 80 milijuna putnika i hodočasnika nakon dovršetka 2035. Za sedam milijardi dolara gradi se 950 kilometara duga željeznička pruga koja će spajati Crveno more i Džedu te Perzijski zaljev i grad Damam. Teret će se prevoziti 18 sati umjesto dosadašnjih pet dana brodom. Jubail II, projekt industrijalizacije čije je predviđeno trajanje 22 godine, dobit će financijsku injekciju od 80 milijardi dolara za gradnju desalinizacijskih postrojenja, prometnica i naftnih postrojenja. Rijadski metro bit će najveći na svijetu s 80 stanica i 176 kilometara tunela. Dakako, Toranj kraljevine u Džedi trebao bi biti najviša građevina na svijetu i pružati se na više od kilometra u visinu.

Planova je mnogo, no Khashoggijev nestanak mijenja sve. Naime, iako bi pojedine zemlje mogle nastaviti suradnju s Rijadom, poslovna zajednica već signalizira suprotno. A izolacija je posljednje što treba prijestolonasljedniku okruženom brojnim drugim kandidatima za tron. Iako je zapadni medijski svijet isprva oprezno hvalio njegove najave o otvaranju i modernizaciji jedne od najkonzervativnijih zemalja svijeta, događaji koji su uslijedili pokazali su da je optimizam možda preuranjen. U akciji koja se tumačila kao čisti politički obračun i saudijska inačica “Igre prijestolja” mnoge visokorangirane osobe uhićene su pod optužbom za korupciju. Nekoliko prinčeva, vladinih ministara i biznismena, ali i Khashoggijev bliski suradnik princ Talal, završili su u zatvoru.

Reforme i kritike

Tek nedavno, nakon nekoliko mjeseci provedenih u zatvoru, princ Talal je pušten na slobodu. Danas vremešni princ tvrdi da je sve bila stvar nesporazuma i pun je podrške za moćnog mlađahnog rođaka. “Bit ću najveći zagovornik Vizije 2030 u Kraljevstvu, a i šire”, poručio je ovo ljeto o Salmanovu programu reformi dijeleći na društvenim mrežama fotografiju s rođakom.

Khashoggi je tada već bio u egzilu u SAD-u gdje je počeo pisati za Washington Post. U pisanju se zalagao za reformu u Saudijskoj Arabiji, ali je kritizirao metode mladog princa. Vrlo je glasno osuđivao rat koji je Saudijska Arabija, tada na čelu sa Salmanom kao ministrom rata, vodila u susjednom Jemenu. Vladajuću obitelj optužio je za zlouporabu državnog bogatstva i politička hapšenja. Za njega nije bilo povratka u milost novog saudijskog režima. Njegovi prijatelji, piše Daily Sabah, tvrde da se bojao prevelikog sukobljavanja pa je svoje kolumne u Americi pažljivo sastavljao. “Jamal se nije slagao s vladinom politikom. Posebno je kritizirao vanjsku politiku. Vjerovao je da rat u Jemenu nema smisla te da diplomatska svađa Rijada s Katarom nije u najboljem interesu Saudijske Arabije. No, nikada se nije postavljao kao disident. Nikada nije pisao protiv same kraljevske obitelji tražeći njezino rušenje”, izjavio je Ahmed Zaki, novinar BBC-ja koji osobno poznaje Jamala.

Nobel Peace Prize winner Tawakkol Karman of Yemen holds a picture of Saudi journalist Jamal Khashoggi during a protest outside the Saudi Consulate in Istanbul, Turkey October 8, 2018. REUTERS/Murad Sezer
Murad Sezer / REUTERS

Dobitnica Nobelove nagrade Tawakkol Karman drži fotografiju Jamala Khashoggija na prosvjedu u Istanbulu

 

Azzam Tamimi, Khashoggijev dugogodišnji prijatelj, tvrdi da je nestali novinar bio dio političke kaste i u bliskoj vezi sa saudijskom kraljevskom obitelji. Prema njemu, Khashoggi je čak vodio diplomatske sastanke u ime saudijske vlade. I on ističe da Khashoggi nikada nije polazio sa stajališta rušenja vlade. “Bio je dio saudijske elite. Riječ je o skupini privilegiranih Saudijaca koji žele reforme bez promjene vlasti. No, princ Salman ovu skupinu smatra velikom prijetnjom i ide na pripadnike jednog po jednog”, smatra Tamimi. Utvrdi li se da je Khashoggi bio ubijen, bilo planirano ili u neuspjeloj otmici, to će pojačati stav da je Salman više otpadnik od međunarodne zajednice kojoj se želi približiti nego reformist kakvim se želi prikazati. Tisuće saudijskih aktivista već je zatvorio, a dva tjedna u zatočeništvu je držao premijera Libanona Saada Haririja. Njegova ruka osjetila se i izvan granica saudijske kraljevine. Aktivistica za ženska prava Loujain al-Hathloul u ožujku je uhićena u savezničkom Abu Dhabiju, a u rujnu je saudijski satiričar koji živi u Londonu optužio Salmana da je poslao svoje siledžije da ga prebiju. Za to vrijeme Salman je dobivao pohvale za zakon kojim je Saudijkama napokon dozvoljeno da voze.

Egzodus milijardera

Dvije zemlje najglasnije su u osudama. Turska, na čijem se teritoriju potencijalno ubojstvo dogodilo, veliki je neprijatelj saudijskog režima i po novom veliki saveznik Irana, a ima interes u rasplamsavanju priče o pravoj prirodi saudijskog režima što radi s velikim žarom. Američka administracija na čelu s Donaldom Trumpom njeguje bliske odnose s Rijadom, no zato američka javnost zabrinuto prati sudbinu novinara Washington Posta. Ne samo da istinu o Khashoggiju traže njegovi kolege iz medijskog svijeta, nego su se javili i istaknuti političari poručujući da se sa Saudijskom Arabijom koja po svijetu likvidira novinare nema što raditi.

Uz politiku se uključila i gospodarska zajednica povećavajući pritisak na Rijad. Britanski milijarder Richard Branson u petak je poručio da zaustavlja poslovanje sa zemljom. Riječ je o poslovima vrijednima milijardu dolara, kaže. Izvršni direktor Ubera Dara Khosrowshahi izjavio je da neće doći na veliku konferenciju koju Rijad priređuje za investitore, a jednako su se postavili i drugi članovi poslovne zajednice. Brojni medijski pokrovitelji otkazali su dolazak. Financial Times, CNN, New York Times i CNBC objavili su da otkazuju sudjelovanje pa će Rijad morati tražiti moderatore. “Dok se ne sazna što se dogodilo novinaru i kolumnistu Jamalu Khashoggiju, bojkotirat ćemo saudijsku vladu”, poručili su. Sada je na potezu princ Salman.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo