Gotovo cijelo desetljeće, od početka 2011. godine do danas, Sirija je provela u ratu. U tom razarajućem sukobu uništena je cijela država, dom je izgubilo oko 12 milijuna ljudi, a nitko točno ne zna koliko je ljudi izgubilo život. Prema najnižim procjenama riječ je o 370.000 ljudi, a prema onim najvišim - čak 570.000. Ako uzmemo u obzir de je predratna populacija Sirije bila oko 21 milijun stanovnika, to bi značilo da je između 2 i 3 posto njih izgubilo život, a njih 57 posto je ostalo bez svojeg doma.
Rat je pritom kompletno i brutalno razorio cijelo društvo i bacio na koljena gospodrstvo čiji je BDP u godinama prije sukoba iznosio oko 60 milijardi dolara. Za 2016. ta se brojka procjenjivala na samo 15 milijardi dolara, što bi značilo da se ekonomija sve na četvrtinu onog što je bila prije rata. Prema procjenama UN-a iz 2015. godine, više od 80 posto građana Sirije živjelo je ispod granice siromaštva. Danas je ta brojka vjerojatno i veća, piše Financial Times.
Usprkos žestokoj prvotnoj navali sijaseta pobunjeničkih skupina, zbog čega se u jednom trenutku našao u gotovo bezizlaznoj situaciji, većim dijelom države i dalje vlada Bašar al-Asad, čovjek čija obitelj drma Sirijom skoro punih pet desetljeća. Tijekom brutalnog sukoba njegove su snage, uz ključnu pomoć Irana i Rusije, efektivno porazile pobunjenike. Oni sekularni, ili kako su ih na zapadu nazivali "umjerenih", prvi su eliminirani, a trenurno otpor pružaju razne džihadističke skupine koje su locirane uglavnom na sjeverozapadu zemlje. Istovremeno, Sirijske demokratske snage (koje čine uglavnom kurdski borci) izvojevale su pobjedu nad Islamskom državom, uz vojnu i financijsku potporu SAD-a i njihovih partnera. Oni kontroliraju oko četvrtinu teritorija države, uglavnom na sjeverozapadu zemlje.
Siromaštvo i korupcija
No, eliminacija neprijatelja i vraćanje dvije trećine teritorija pod kontrolu Damaska nije dovelo do poboljšanja stanja u državi. Štoviše, sve više ljudi jedva spaja kraj s krajem - tako novinari FT-a pišu kako su ranije ove godine u glavnom gradu Sirije vidjeli ogromne redove za kruh i ulje, koji se mogu nabaviti uz određenu potporu države. Neki od ljudi koji su čekali u redu kažu da meso jednu samo jednom mjesečno.
- Čekam da se dogodi čudo. Zapravo svi čekamo. Ovaj rat je ispraznio naše sirijsko društvo, srednja klasa je nestala. Preostali su samo bogati i siromašni - rekao je vlasnik jednog dućana u Damasku novinarima FT-a.
Obavezni vojni rok, bijeg iz države, ozljede i smrt desetkovali su radnu snagu pa je tako izuzetno teško naći radnike. Redukcije vode i električne energije svakodnevna su pojava, a država nema problema s iznuđivanjem novaca od malog broja preostalih poduzetnika. Trgovina s drugim državama je izuzetno mala zbog sankcija koje su nametnute Siriji, a korupcija je sveprisutna - do te mjere, piše FT, da je prema Transparency Internationalu Sirija trenutno druga najkorumpiranija država svijeta.
Izbjeglički kamp Yarmuk pokraj Damaska
I dok je za veliku većinu život u Siriji vrlo težak, ima i onih koji su od rata profitirali, što je ljudima s naših prostora prilično bliska pojava. Neki od njih bili su dio najbogatije klase i prije rata, dok su neki do novostečenog statusa i bogatstva došli tijekom rata. Stara garda te "poduzetnike" naziva "novim facama", a zapravo nitko ne zna na koji način i od čega sve zarađuju.
Uspon Makhloufa
Zato za najbogatiju obitelj u Siriji tih dilema nema. Prije nego je rat razorio zemlju, imetak Ramija Makhloufa i njegovih sinova procjenjivao se na više od 5 milijardi dolara. Uspon te obitelji počeo je još u 80-im godinama prošlog stoljeća, prvenstveno zahvaljujući rodbinskim vezama s obitelji Asad. Naime, Bašarov otac i dugogodišnji vladar Sirije Hafez Al-Asad uveo je Makhloufa i još nekolicinu lojalnih poduzetnika u svoj najuži krug te im pružio niz poslovnih prilika, uglavnom kroz privatizaciju raznih dijelova sirijskog gospodarstva. Među onima koji su se najbolje snašli u tom novom okruženju bili su Rami i njegov brat.
Rami Makhlouf
Iako su svoje poslovno carstvo diverzificirali do te mjere da nitko ne može ni reći čime se sve zapravo bave, krunski dragulj u njihovom portfelju bio je (i ostao) telekomunikacijski div Syriatel, koji je dugo uživao monopolski status u državi. Kada je Hafez umro 2000. godine, njegov sin Bašar je preuzeo vlast i ubrzao privatizaciju pa je tako u narednih 11 godina donio oko 1000 novih zakona i uredbi vezanih uz gospodarstvo.
Investicije su sve više slijevale u uslužni sektor i građevinu, tradicionalna proizvodnja i industrija pale u drugi plan, a BDP države se udvostručio između 2005. i 2011. godine. No, istovremeno se udvostručio i broj onih koji su živjeli ispod granice siromaštva, što je pokazalo da se većina novostvorenog bogatstva slila u džepove zatvorene elite, koju je Bašar učinio još moćnijom.
Na samom vrhu klase bogataša bio je Rami Makhlouf, kojeg su diplomati i prije izbijanja rata u Siriji zvali "manekenom korupcije". Štoviše, njegove su kompanije pod američke sankcije potpale još 2008. godine. Kad je tri godine kasnije izbio rat, zapadne države su te sankcije, zbog njegovih bliskih veza s Asadom, još postrožile. No, analitičari smatraju da nisu osakatile carstvo prvog tajkuna Sirije.
Bašar al-Asad
- Rami Makhlouf je tijekom rata vrlo vjerojatno uvećao svoje bogatstvo i to tako da je otvorio nove krijumčarske rute i investirao u nove "poslovne" prilike - smatra političko-ekonomski analitičar Joseph Daher iz Švicarske.
Hvalisanje na Instagramu
Koliko je Makhlouf zapravo bogat, teško je procijeniti. U njegovom su carstvu tvrtke iz energetskog sektora (nafta i prirodni plin), bankarstva, građevine, a tu je i lanac duty-free trgovina, koji su zapravo temelj obiteljskog bogatstva, piše International review. Tu je i već spomenuti Syriatel, većinski udio u jednom avioprijevozniku, četvrtina udjela u konglomeratu Cham Holdings i tako dalje.
I dok se sam Rami Makhlouf moža i neće razmetati bogatstvom, njegovi sinovi Mohammad i Ali nemaju tih zadrška. Preko društvenih mreža obojica se vole hvalisati, ponajprije Mohammad koji na Instagramu objavljuje svoje fotografije uz luksuzne automobile među kojima su marke poput Bentleyja i Ferrarija. Pogotovo je ponosan na 43 milijuna dolara vrijedan privatni avion. No, tom bi hvastanju uskoro mogao doći kraj.
Naime, već od kraja kolovoza šire se glasine da je obitelj Makhlouf pala u nemilost. Štoviše, zapadni su mediji objavili i da je završio u kućnom pritvoru, iako su svi odreda isticali da se radi o neprovjerenoj informaciji koju treba uzeti s rezervom. No, nešto se ipak događa s njegovim carstvom, tvrde sirijski poduzetnici upoznati sa situacijom. Kako kažu, čini se da je Asad prisilio Makhloufa da dobrovoljno "ustupi" dijelove svojeg carstva državi, među kojima se navodno nalazi i većinski udio u Syriatelu te u fundaciji Bustan, na čije je čelo došao menadžer povezan s Asmom Al-Asad, Bašarovom suprugom.
- U srži, radi se o zapljeni imovine od strane režima - tvrdi europski diplomat o situaciji sa Syriatelom, iz kojeg nisu htjeli odgovarati na pitanja koja su postavili novinari FT-a. Nadalje, sirijski premijer Imad Khamis komentirao je nedavno istrage o korupciji u državi te znakovito rekao da će one "razotkriti nekoliko iznenađujućih imena, što je dokaz toga da nitko nije iznad zakona".
Ratni profieri
Novinari iz Sirije tvrde da se u najmanju ruku radi o vrlo jasnom upozorenju koje je Bašar Al-Asad poslao svojem tajkunu, a označava i značajnu promjenu na samom vrhu sirijskog gospodarstva, od koje bi trebala profitirati nova klasa bogataša koji su Asadu najviše pomogli tijekom rata. Neki čak špekuliraju da se iza Bašarovog poteza krije Putinova ucjena. Prema toj verziji događaja, ruski je predsjednik navodno isporučio račun od 3 milijarde dolara svojem sirijskom kolegi za veliku, možda i ključnu, pomoć u ratu. Asad to iz osiromašene državne riznice ne može platiti bez da zakine ljude o čijoj potpori ovisi njegova vlast, ali bi zato mogao posegnuti u Makhloufov portfelj, i više nego dovoljan da se zasite apetiti iz Moskve.
I dok Makholuf pada u nemilost, drugi se uzdižu. Među njima je trgovac Samer Foz koji je nedavno kupio luksuzni Four Seasons hotel u Damasku, a za kojeg rata, ističu sirijski poduzetnici, nitko nije čuo. On je ujedno i direktor tvrtke Aman Holdings, koja na svojoj web stranici tvrdi da je najveća trgovačka kompanija u državi.
Four Seasons u Damasku
Uz njega, visoko kotiraju braća Hassam i Baraa Katerji, rodom iz Raqqe, donedavne "prijestolnice" takozvane Islamske države. Za njih kažu da su tijekom rata najviše profitirali, uglavnom zbog spremnosti da rade s ljudima s kojima nitko nije želio imati posla. Između ostalog, navodno su trgovali s ISIS-om od koje su kupovali sirovu naftu koju bi potom preprodavali kupcima u Iraku i Siriji. Nakon što je "kalifat" propao, crpljenje nafte preuzele su Sirijske demokratske snage, s kojim su se braća također brzo dogovorila. Tako humanitarni radnici tvrde da iz sjeveroistoka države prema rafinerijama pod kontrolom režima svakog dana ide po desetak i više cisterni koje su pune nafte. I dok je njihova volja da pregovaraju sa svima zaslužna za inicijalni proboj, u dobroj poziciji drži ih i činjenica da su bez zadrške financirali paravojne skupine koje se bore na strani režima.