POTRAGA ZA BLAGOM

Njemačka kancelarka Angela Merkel u šoku: Njen ured krasi Göringov perzijski sag

Der Spigel je objavio kako je to jedna od 660 umjetnina oduzetih Židovima koje su još u posjedu njemačke vlade

Perzijski sag iz kolekcije Hermanna Göringa pronađen je u uredu njemačke kancelarke Angele Merkel. Vjeruje se da je to samo jedna od 660 ukradenih židovskih umjetnina koja se nalazi u posjedu 18 ureda njemačke vlade, objavio je ugledni tjednik Der Spiegel.

Tisuće umjetnina koje su nacisti zaplijenili Židovima i drugim žrtvama holokausta danas ukrašavaju zgrade njemačke savezne vlade ili su pohranjene po njemačkim muzejima gotovo 70 godina nakon Drugoga svjetskog rata. Drugi tepih iz nacističke kolekcije pronađen je u jednoj vladinoj rezidenciji u blizini Bonna, a stol koji je bio pripadao specijalnom Hitlerovu savjetniku za umjetnost pronađen je u kući njemačkog predsjednika Joachima Gaucka.

Sat za Evu Braun

Priču o nacističkom blagu, najvećim dijelom opljačkanom od Židova, tjednik je najavio naslovnom stranicom s fotografijom vrijednog ručnog sata od platine koji je Adolf Hitler poklonio Evi Braun 1939. godine, za njezin 27. rođendan. Na satu je Hitlerova posveta djevojci. Sat se danas čuva u depoima Pinakoteke Muzeja moderne umjetnosti u Münchenu.

Između 1933. i 1945. nacisti su zaplijenili tisuće umjetnina, nakita, dragulja i vrijednog namještaja širom Europe. To je bila dotad najveća operacija pljačkanja umjetnina na svijetu: gdje god su došli, nacisti su pljačkali židovske kuće i muzeje, a u protuudaru 1945. slično su se ponašali Rusi i Amerikanci. Velik dio opljačkanog blaga do današnjih dana nije vraćen, najčešće zato što vlasnici otetog nisu poznati, pa se ne zna ni tko bi ga trebao naslijediti. Najveći dio tog blaga nepoznatog podrijetla nakon Drugoga svjetskog rata posuđen je muzejima širom Njemačke, piše Der Spiegel.

U depoima muzeja u Münchenu nalazi se niz dragocjenosti koje su pripadale Hermannu Göringu, zapovjedniku nacističkog zrakoplovstva i Hitlerovoj desnoj ruci, koji je, među ostalim, ostao zapamćen i kao opsesivni kolekcionar umjetnina. Tu su zlatne Göringove manžete, piše Spiegel, prsten s dragim kamenom, pozlaćene čaše za šampanjac i kutija za cigarete s pozlatom i posvetom Göringove žene i kćeri. Tu je i pribor za jelo koji je pripadao Hitleru.

Širom Njemačke, u njezinih 6300 muzeja, kriju se umjetnine iz nacističkog razdoblja, najčešće s nedostatnim informacijama o porijeklu. Istodobno čak 83 tima tragaju za opljačkanim blagom iz Drugoga svjetskog rata, ali s nedostatnim sredstvima: samo jedan tim pokušava ući u trag 4400 slika i 770 kipova iz jedne opljačkane kolekcije iz Münchena.

Lov po muzejima

Muzej Izraela u Jeruzalemu od 2008. ima otvorenu izložbu opljačkanih umjetnina iz vremena holokausta. Na izložbi je prikazano 50 umjetnina od njih 1200 koliko je u zbirkama tog muzeja, a čiji se pravi vlasnici ne znaju.

Iako su prošla desetljeća od Drugoga svjetskog rata, potraga za opljačkanim dobrima nije stala. Prije pet godina austrijski su muzeji počeli češljati svoje kolekcije i depoe, a početkom 2013. Židovski muzej u Beču objavio je da bi njegovih 900 knjiga i 500 umjetnina moglo biti sumnjiva porijekla.

Samo u Belgiji i Francuskoj nacisti su oteli oko 20.000 dragocjenosti, procjenjuje Židovska konferencija za potraživanja (Jewish Claims Conference), osnovana 1952. kako bi u ime žrtava vratila oteto blago. Većina otetih umjetnina završila je u muzejima po čitavom svijetu, a svojim nasljednicima često predstavljaju jedinu vezu s roditeljima i drugim precima ubijenima u holokaustu.

Vlasnike nisu zapisivali

Nacisti su sve otete komade pažljivo fotografirali i kategorizirali u pariškom muzeju Jeu de Paume prije nego što su ih odvezli u Austriju i Njemačku. Uz svu tu pedantnost, imena vlasnika nisu bilježena. Najmanje 875 umjetnina prisvojio je Göring, a Hitleru je pripalo 56 komada slika, namještaja i drugih predmeta.

Sa slikama i skulpturama otetima njemačkim Židovima kolekcija Hermanna Göringa popela se na oko 2000 ukradenih umjetnina koliko ih je prije nekoliko godina popisala Nancy Yeide iz washingtonske National Galery of Art. Zahvaljujući tom popisu, neke od opljačkanih slika Van Gogha, Matissea i Degasa vraćene su nasljednicima njihovih vlasnika.

Hitler sanjao o monumentanlnom muzeju, ukradene umjetnine skrivali u rudnike soli

Hitler je sanjao o monumentalnom muzeju u rodnom gradu Linzu gdje bi bili predstavljeni “vrhunci germanske umjetnosti” iz čitave Europe. Zbog toga su nacisti plijenili umjetnine u svim zemljama koje bi Njemačka osvojila. Uoči sloma je Hermann Göring pokušao spasiti svoju kolekciju šaljući je specijalnim kompozicijama prema granici s Austrijom, ali su saveznici presreli vlakove i njega uhapsili. Nakon kapitulacije saveznici su otkrili stotine nacističkih skladišta umjetnina. U rudniku soli Altaussee u Austriji, u oknima na više stotina metara dubine, pronađeno je 6500 slika, većinom iz Belgije i Italije. U rudnicima Kochendorf, Merkers i Heilbronn pronađene su tisuće umjetnina: u rudniku soli Merkers nacisti su sakrili 27 Rembrandtovih ulja, zajedno s Rubensom, Goyom i Manetom. U Berchtesgadenu u Bavarskoj, na jugu Njemačke, pokraj Hitlerova Orlova gnijezda, otkriveno je više od tisuću umjetnina iz Göringove privatne kolekcije. I on ih je pokušao sakriti u tamošnjem rudniku soli.

Izdvajamo