PODJELE

Nove članice izazivaju nemir u 'staroj EU'

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 19.05.2019. u 09:30

FILE PHOTO: Hungarian Prime Minister Viktor Orban delivers his annual state of the nation speech in Budapest, Hungary, February 10, 2019. REUTERS/Bernadett Szabo/File Photo
REUTERS

Viktor Orbán

Zemlje poput Poljske, Mađarske i Rumunjske smatraju se "lošim momcima" Europske unije i osporavaju neka njezina temeljna pravila. Koliko je to ozbiljan problem i jesu li istočne i zapadne države EU zaista toliko udaljene?

Kao i u mnogim drugim brakovima, čini se da je ljubav između starih i novih članica Europske unije izblijedjela, zajedno s euforijom koja se osjećala s obje strane željezne zavjese kada je pala prije tri desetljeća.

Sada se neke zemlje EU iz bivšeg istočnog bloka u Bruxellesu gledaju kao izazivači nereda i potpirivači neslaganja o ključnim pitanjima, uključujući migracije i vladavinu prava.

Orban, vođa pobunjenika

Mađarska je nesumnjivo vođa pobunjenika. Budimpešta je 2015. otvorila frontu o politici migracija i sustavu azila, a nacionalistički premijer Viktor Orban pridobio je druge čelnike srednje i istočne Europe da s njim izazivaju "mainstream" EU.

Dok je Bruxelles pokušavao uvjeriti sve države članice da preuzmu teret priljeva izbjeglica u razdoblju od 2015. do 2016. godine, Budimpešta je zatvorila svoje granice i odbacila pokušaje preraspodjele migranata.

Orban i njegova konzervativna stranka Fidesz dodatno su se sukobili s Bruxellesom zbog njihovih autoritarnijih poteza mađarskog premijera, od mijenjanja izbornih pravila, kontroliranja medija i slamanja odabranih neprijatelja.

Kada su ga u Europskom parlamentu suočili s njegovim potezima, Orban je svoje kritičare optužio za licemjerje, pozivajući se na borbu Mađarske u odbacivanju okova komunizma.

"Oni koji su naslijedili demokraciju, koji nisu morali riskirati kako bi dobili slobodu, oni sada žele suditi", kazao je Orban EP-u u rujnu.

Orbanova retorika protiv EU u konačnici je dovela do suspenzije Fidesza iz EPP-a, vodeće desne europske političke grupacije. Otada je Orban blizak vođi krajnje desnice u Italiji, Matteu Salviniju.

Rumunjska i Poljska

U susjednoj Rumunjskoj vlada je u međuvremenu pokrenula pravosudne reforme koje je oporba kritizirala kao napad na neovisne sudove i štićenje korumpiranih političara.

Europska komisija upozorila je da su "nedavni događaji poništili rumunjski napredak".

Ublažavanje kazni za korupciju potaknulo je daljnja upozorenja da "Rumunjska hitno treba vratiti reformski proces na pravi put", i to u vrijeme kada Bukurešt predsjeda Unijom.

Rumunjska premijerka Viorica Dancila je, poput Orbana, optužila EU za dvostruke standarde.

"Rumunjskoj nije dopušteno ono što druge zemlje smiju", izjavila je Dancila za portal Politico u veljači, dodajući kako se ništa ne poduzima po pitanju "velike korupcije" u Nizozemskoj, Francuskoj i Njemačkoj.

Dalje na sjeveru, u Poljskoj, desničarska vlada nastojala je zamijeniti suce vrhovnog suda prisilnim prijevremenim umirovljenjem. Bruxelles je oštro kritizirao takve pokušaje.

Takvi potezi na bivšem istoku doveli su do pokretanja dosad neviđenih postupaka o preispitivanju vladavine prava protiv Budimpešte i Varšave te pojačali retoriku protiv Bukurešta posljednjih mjeseci. No, za nametanje bilo kakvih kaznenih mjera sve države članice moraju biti jednoglasne.

Dužnosnici EU brinu da događaji poput ovih u Mađarskoj, Rumunjskoj i Poljskoj ugrožavaju temelje bloka, sprječavajući ga da govori jedinstvenim glasom u vrijeme kada Europa treba dokazati svoje mjesto u svijetu koji se mijenja.

Međutim, neki analitičari tvrde da su podjele između istoka i zapada samo površinske ili samo prolazna faza mlađih postkomunističkih demokracija.

"Sukobi su bili predvidljivi s obzirom na razlike između država članica EU, njihovih tradicija i iskustava koja su oblikovala zapad i istok", kazao je Mihai Sebe, rumunjski politički analitičar.

"Te razlike ne odražavaju nužno napuštanje vladavine prava i vrijednosti i načela EU", tvrdi Sebe.

Vladavina prava je maraton

Od 13 članica EU koje su se pridružile od 2004. godine, sve su osim Cipra bile komunističke i sve su, osim Slovenije i Hrvatske, bile u sovjetskom bloku. Estonija, Latvija i Litva bile su dio Sovjetskog Saveza.

"Unapređenje vladavine prava nije sprint nego maraton", rekao je Sebe.

Istovremeno, rumunjski građani više povjerenja imaju u europske institucije nego u nacionalne, tvrdi analitičar.

Rumunji i Rumunjke vjeruju da ih članstvo u EU štiti od "izgreda ili neuspjeha" njihove vlade, dodao je.

Ispitanici u zemljama poput Poljske i Mađarske rekli su da bi demokracija i vladavina prava bile najveći gubici u slučaju raspada EU, kaže Susi Dennison, stručnjakinja za EU pri Europskom vijeću za vanjske odnose.

Izazivanje Bruxellesa u novim članicama Unije "nema široku podršku u biračkom tijelu u tim zemljama", rekla je Dennison za dpa.

"Ideja da u tim zemljama nema privrženosti europskim vrijednostima jednostavno nije istinita“, rekla je. "Ondje je. Ali su njihove vlade u ovom trenutku odlučile to prikazati sasvim drugačije", dodala je Dennison.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo