U najnovijem curenju podataka iz dvije velike agencije za pružanje offshore usluga otkriveni su brojni detalji o tajnim poslovnim računima najbližih suradnika svjetskih lidera, te načinima na koje globalne tvrtke, kao i bogati i slavni pojedinci izbjegavaju plaćanje poreza kroz sve ‘kreativnije’ knjigovodstvo.
Među ukupno 13,4 milijuna dokumenata koji su procurili iz pravničke tvrtke Appleby, registrirane na Bermudima, te offshore fonda Asiaciti Trust iz Singapura, nalaze se podaci o ulaganjima britanske kraljice, bliskih suradnika Vladimira Putina i Donalda Trumpa, globalnih tvrtki poput Applea, Nikea, Ubera i drugih, te poznatih glazbenika poput Maddone i Bona Voxa.
Objavili najveći mediji
U dokumentima, koje je obradio Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ), se nalaze i državni poslovni registri nekih od najtajnovitijih poreznih oaza na Karibima, Pacifiku i u Europi, poput Antigve i Barbude, Cookovog Otočja i Malte. Ukupno je u bazi dokumenata, prozvanoj ‘Paradise Papers’, obuhvaćena jedna petina najprometnijih poreznih oaza u svijetu.
Dokumente je dobavio njemački dnevnik Süddeutsche Zeitung, te ih je podijelio s ICIJ-em, čija mreža broji više od 380 novinara u 67 svjetskih država. Detalje iz Paradise Papersa istovremeno su objavili The Guardian, New York Times, BBC i još 93 drugih medija diljem svijeta.
Nevjerojatni detalji
Kada se pogledaju svi podaci zajedno, otkrivaju se nevjerojatni detalji, poput tragova nabavke špijunskih aviona koje su kupili Ujedinjeni Arapski Emirati, barbadoske tvrtke kanadskog inžinjera za proizvodnju eskploziva koja je pokušala izraditi ‘super top’ za iračkog diktatora Saddama Husseina, te bermudsku tvrtku pokojnog meksičkog svećenika Marciala Maciela Degollada, koji je osnovao Kristove legionare, a čija je ostavština okaljana navodima o zlostavljanju djece.
U bazi podataka Paradise Papersa otkriveni su interesi i aktivnosti više od 120 političara i svjetskih vođa, među njima engleske kraljice Elizabete II., te 13 savjetnika, donatora i članova administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Veze Trumpa i Rusije
Tvrtka Trumpovog ministra gospodarstva Wilbura Rossa, primjerice, dobila je više od 68 milijuna dolara u prihodima od ruske energetske tvrtke koja je u suvlasništvu Putinovog zeta.
Posebno je značajno otkriće da su ruske državne tvrtke VTB Banka i Gazprom, obje pod sankcijama SAD-a, uložile više od milijardu dolara u društvene mreže koje su upravo pod paskom zbog mogućeg ruskog utjecaja na američke predsjedničke izbore.
Ruska ulaganja u Facebook
Ruski poduzetnik Jurij Milner, zvijezda silicijske doline koji je sa Stephenom Hawkingom i osnivačima Facebooka i Googlea pokrenuo Breakthrough Starshot, inicijativu za slanje sondi do sustava Alpha Centauri, primio je znatna sredstva ruskih državnih firmi za svoja ulaganja u američki tehnološki sektor. Njegov je investicijski fond primio 191 milijun dolara od ruske VTB Banke, koje je potom potajno uložio u Twitter. Ruski plinski div Gazprom financirao je tvrtku-ljusku koja je investirala u Milnerovu tvrtku koja je držala oko 1 milijardu dolara Facebookovih dionica prije nego što je Mark Zuckerberg ponudio dionice na burzi.
Milner također drži udio u tvrtci Trumpovog zeta i savjetnika Bijele kuće Jareda Kushnera, koji je Kushner zaboravio prijaviti kada je postao savjetnik, no novinarima je rekao kako je u Kushnerovu tvrtku uložio iz ‘čisto poslovnih razloga’. ‘Nisam uključen ni u kakvu političku aktivnost. Ne financiram nikakvu političku aktivnost’, kazao je.
Apple i Nike izbjegavali poreze
Otkriveni su i detalji o poreznim makinacijama više od 100 multinacionalnih kompanija, među njima i Apple, koji je od Applebyja tražio da mu pronađe novu poreznu oazu, nakon što je istraga američkog Senata otkrila kako su izbjegli plaćanje desetaka milijardi dolara poreza prebacivanjem zarade na irske podružnice. U kontaktu s Applebyjem raspitivali su se ‘može li Irska ostati administrativni centar a da ne moramo plaćati poreze u tim državama’.
Proizvođač odječe i sportske opreme Nike svoj je poznati ‘Swoosh’ logo predao u ruke tvrtke-ljuske u poreznoj oazi, te tako znatno srezao poreze koje plaća u svim drugim državama. Tvrtka-ljuska skupo naplaćuje korištenje logotipa svim sestrinskim tvrtkama, koje zbog toga imaju manje profite i plaćaju manje poreze, dok novac ostaje u rukama vlasnika.
Sve veća nejednakost
Porezne oaze koje omogućavaju bogatim pojedincima i tvrtkama izbjegavanje poreza izrazito su štetne po države u kojima ti ljudi i tvrtke žive, jer prebacuju teret poreza s najbogatijih na srednju klasu, tvrdi Brooke Harrington, profesor na Poslovnoj školi Kopenhagen i stručnjak za upravljanje bogatstvom.
‘Offshore industrija čini siromašne siromašnijima i produbljuje nejednakost’, kazao je. ‘Postoji ta mala grupa ljudi na koje se ne odnose isti zakoni kao na nas ostale, i to je tako namjerno. Oni žive svoj san uživanja u svim prednostima društva, bez da moraju trpjeti njegova ograničenja.’