Žustri prijepori oko pitanja ograničenja brzine na autocestama šire se diljem Europe. Španjolska je najnoviji primjer među zemljama koje posvećuju tom pitanju veliku pozornost: ograničili su dopuštenu brzinu vožnje magistralnim cestama u ruralnim odnosno nenaseljenim područjima na 90 km/h s dosadašnjih 100 km/h.
Španjolci time žele dospjeti u skupinu najsigurnijih EU zemalja za vožnju u ruralnim područjima, koje karakterizira manje od 30 poginulih na milijun ljudi. Smanjenje je stupilo na snagu u utorak, nakon što su promijenili više od 2.700 cestovnih znakova, što je koštalo 526.000 eura.
U posljednjih pet godina na tim je cestama poginulo 80 posto od ukupnog broja smrtnih slučajeva u prometnim nesrećama, a samo u 2018. poginulo je 877 ljudi. U 40 posto slučajeva jedno ili više vozila izašlo je iz svoje trake, a u 27 posto slučajeva radilo se od frontalnom sudaru.
Podaci iz 2017. pokazuju da je u EU najmanje smrtnih slučajeva na milijun stanovnika bilo u Švedskoj i u Velikoj Britaniji.
Prema broju poginulih na cestama na milijun stanovnika, Hrvatska je 2017. bila na neslavnom vrhu, odmah iza Rumunjske i Bugarske, s 331 smrtnim slučajem.
Prošlogodišnja odluka francuske vlade da ograniči brzinu prometovanja cestama izvan naseljenih područja na 80 km/h bio je jedan od faktora rasta prosvjednog pokreta 'žutih prsluka'. No, francuski premijer Edouard Philippe u ponedjeljak je kazao da je na cestama gdje je brzina ograničena na 80 km/h stradalo 116 ljudi manje.
Ograničenje u Velikoj Britaniji iznosi 60 milja na sat (96 km/h) na cestama izvan velikih naselja. No, na autocesti gdje su trake za promet u obrnutim smjerovima fizički odvojene međuprostorom, ograničenje je 70 milja na sat (112 km/h).
Njemačka je jedina država EU koja još uvijek nema ograničenja brzine na autocesti. Parlamentarni odbor za promet predložio je ograničenje od 130 km/h s namjerom da se smanji zagađenje zraka, ali to zasad nije prošlo. Nije čudo, otpor ograničenju brzine pruža snažan lobi proizvođača automobila koji simboliziraju njemačku industrijsku snagu, poput Audija i BMW-a.
Prema anketi koju je prošlog tjedna proveo ARD, 51 posto Nijemaca podupire ograničenje brzine na autocestama od 130 km/h, dok je 47 posto protiv.
Zelena akcija Njemačke (DUH) tvrdi da bi takvo ograničenje smanjilo godišnju emisiju CO2 za 5 milijuna tona. Vjetar u leđa im daje skandal s emisijama Volkswagenovih dizelaša, kad je utvrđeno da je VW od 2007. do 2015. prodao više od 10 milijuna vozila s instaliranim softverom za varanje na testiranju emisija štetnih čestica.
U Austriji je također glasna debata oko pilot projekta kojim se s trenutnih 130 km/h dopušta povećanje brzine na 140 km/h na autocesti. Projekt uključuje mjerenje emisija plinova na dvije dionice autoceste i planira se proširenje pilot projekta na dvije trećine austrijskih cesta. Iza projekta stoji ministar prometa Norbert Hofer, član krajnje desne Slobodarske stranke. Tome se protivi ministrica okoliša Elisabeth Köstinger, čije ministarstvo želi smanjiti emisiju CO2 na najmanje 7,2 tona do 2030.