TRI DESTLJEĆA OD ČERNOBILA

NUKLEARNA OPASNOST NA ISTOKU EUROPE Bjelorusija gradi elektranu koja vrvi opasnim greškama

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 09.08.2016. u 14:12

Vasil Fedosenko / Reuters

Kada se prije više od trideset godina dogodila katastrofa u ukrajinskoj nuklearnoj elektrani u Černobilu, najveće posljedice osjetila je susjedna Bjelorusija, blizu čije granice se Černobil nalazi.

Gotovo četvrtina države bila je kontaminirana visokom radijacijom čije se posljedice stanovništvo i dan danas osjeća, bilo da se radi o visokom postotku obolijevanja od raka ili o teritoriju na kojem se nije smjelo živjeti, a kamoli obrađivati zemlju.

Bilo bi stoga za očekivati da je Bjelorusija prva država na svijetu koja je svjesna užasnih posljedica koje može imati neispravno sagrađena nuklearna elektrana, ali čini se da to nije slučaj. Naime, država kojom čeličnom rukom vlada vječni predsjednik Aleksandar Lukašenko gradi svoju prvu nuklearnu elektranu, i sudeći prema izvještajima, radi to vrlo loše.

Lokacija za novu elektranu je mjesto Astravets u blizini granice s Litvom, tek 50 kilometar udaljeno od glavnog i najvećeg litavskog grada Vilniusa. Čisto za usporedbu, to je otprilike udaljenost između Zagreba i Karlovca.

Tony Wesolowsky piše za Guardian da je gradnja elektrane obilježena incidentima. Tako je prošli mjesec ispuštena ogromna, 330 tona teška reaktorska posuda, za koju lokalni aktivist Nikolaj Ulašević tvrdi da je pala s visine između 2 i 4 metra tijekom postupak instalacije. Rektorska posuda inače okružuje samo jezgru reaktora pa možete shvatiti zašto nije baš najzgodnija stvar da ju se tek tako ispušta.

Dva tjedan poslije incidenta bjelorusko ministarstvo energije potvrdilo je da su imali "hitnu situaciju" na gradilištu, te su rekli da se "ispuštanje" posude dogodilo u skladištu, prilikom micanja. Glavni izvođač radova, ruska državna kompanija Rosatom, je pak zanijekala da je reaktorska posuda oštećena na bilo koji način.

Po njihovom viđenju stvari reaktorska posuda spremna je instalaciju čim nadležne osobe daju svoje odobrenje. Usprkos tome, bjeloruski ministar za energiju Mikhail Mikhadyuk je u međuvremenu kazao da je instalacija odgođena zbog dodatnih sigurnosnih provjera.

Naravno, sve ovo je itekako zabrinulo Litvance, koji bi se našli prvi na udaru zračenja u slučaju katastrofe. Njihov ministar poslova Linas Linkevicius upozorio je da je nedostatak transparentnosti prilikom gradnje zabrinjavajuć:

  - Ovi incidenti, koji se događaju svako malo, a kojima zbog nedostatka transparentnosti saznajemo iz drugih izvora, i to obično prekasno... to se ne bi smjelo događati. Ovaj zadnji incident u kojem je potencijalno oštećena rekatorska posuda je vrlo, vrlo opasan.  

Osim ispuštanja posude, ove godine se na gradilištu srušio i jedan dio nove građevine, navodno zato jer su šefovi gradilišta naredili radnicima da izliju previše betona, sve u želji da ne kasne s predviđenim rokovima gradnje. Bjelorusi su se i tada "pravili blesavi" mjesec dana pa ipak potvrdili incident i rekli da je sve riješeno.

Zbog svega toga je i litavska predsjednica Dalia Grybauskaite nedavno upozorila da će tražiti od međunarodne zajednice da blokira puštanje u pogon elektrane, ako se detalji gradnje ne učine javnima i ne zajamči sigurnost elektrane u skladu s međunarodnim standardima.

Litavska upozorenja zasad su pala na gluhe uši, Naime, Lukašenko želi Bjelorusiju učiniti manje ovisnom o ruskom plinu, koji podmiruje veliki dio energetskih potreba ove države. Iako, strategija mu je u najmanju ruku bizarna budući da elektranu grade i financiraju Rusija i ruske državne tvrtke, u iznosu između 5 i 22 milijarde dolara (opet, zbog nedostatka informacija nitko ne zna točnu cijenu).

Izdvajamo