WASHINGTON - Sjedinjene Američke Države neće graditi proturaketni štit u Češkoj i Poljskoj. Nije riječ o neočekivanoj vijesti, ali od danas je ona službena.
Administracija Baracka Obame tako je odustala od još jedne stožerne vanjskopolitičke odluke bivšeg predsjednika Georgea W . Busha, odluke koja je izazvala ozbiljne tenzije u odnosima s Moskvom, ali je zadovoljnima učinila istočnoeuropske zemlje.
Naime, Poljska i Češka smatrale su da će proturaketni štit na njihovu ozemlju ojačati njihovu geostratešku važnost i dati im novu snagu u razgovorima s Moskvom. Sada pak od svega toga ništa.
Potvrda vijesti koju je prvi objavio ugledni Wall Street Journal stigla je iz Praga. Premijer Jan Fischer izjavio je da ga je nazvao Obama i izvijestio ga o odustajanju od štita. Ubrzo potom je vijest potvrdila i Varšava.
Naime, Obama je još prilikom proljetnog boravka u Europi - i to upravo u Češkoj - bio najavio da će se razmotriti isplativost projekta proturaketnog štita. No, kako piše Wall Street Journal, ova je odluka donesena nakon što su analitičari zaključili da iranski raketni program još duže vrijeme neće imati domet kojim bi mogao ugroziti Europu, što dovodi u pitanje temeljnu ideju projekta - zaštitu Europe od mogućih napada iz Irana.
Fischer je to potvrdio izjavljujući da se promijenio američki stav o prijetnjama. “Sada su glavna prijetnja rakete kratkog i srednjeg dometa, ne dalekometne, i ovo je reakcija na to”, rekao je Fischer. Dodao je i da ga je Obama uvjerio da će se nastaviti strateška suradnja dviju džava te da “SAD i dalje Češku vidi kao jednog od najbližih saveznika”.
Bivši češki premijer Mirek Topolanek izjavio je pak da je odustajanje od štita izravna prijetnja češkoj neovisnosti.
“To je loša vijest za Češku, za češku slobodu”, rekao je Topolanek. Ni bivši poljski predsjednik Lech Walesa nije krio svoje nezadovoljstvo izjavljujući da bi Poljska sada trebala promisliti svoj budući pristup SAD-u.
Moskva je pak pozdravila ovu odluku kao dobru vijest.
Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izjavio je da je američka odluka “pozitivan korak u smjeru sveobuhvatnog procesa koji je također u interesu naših istočnih saveznika”. Rasmussen je dodao kako ga je američki ambasador izvijestio da Amerika radi na planovima proturaketne zaštite koja bi uključivala sve zemlje članice NATO-a.
Nekako istodobno iz Pentagona je stigla informacija koja je trebala smiriti nezadovoljstvo Češke i Poljske da nije riječ o ukidanju štita, nego o planiranju gradnje pomičnog sustava koji bi se mogao bitno lakše primjenjivati.
Željko Trkanjec
Administracija Baracka Obame tako je odustala od još jedne stožerne vanjskopolitičke odluke bivšeg predsjednika Georgea W . Busha, odluke koja je izazvala ozbiljne tenzije u odnosima s Moskvom, ali je zadovoljnima učinila istočnoeuropske zemlje.
Naime, Poljska i Češka smatrale su da će proturaketni štit na njihovu ozemlju ojačati njihovu geostratešku važnost i dati im novu snagu u razgovorima s Moskvom. Sada pak od svega toga ništa.
Potvrda vijesti koju je prvi objavio ugledni Wall Street Journal stigla je iz Praga. Premijer Jan Fischer izjavio je da ga je nazvao Obama i izvijestio ga o odustajanju od štita. Ubrzo potom je vijest potvrdila i Varšava.
Naime, Obama je još prilikom proljetnog boravka u Europi - i to upravo u Češkoj - bio najavio da će se razmotriti isplativost projekta proturaketnog štita. No, kako piše Wall Street Journal, ova je odluka donesena nakon što su analitičari zaključili da iranski raketni program još duže vrijeme neće imati domet kojim bi mogao ugroziti Europu, što dovodi u pitanje temeljnu ideju projekta - zaštitu Europe od mogućih napada iz Irana.
Fischer je to potvrdio izjavljujući da se promijenio američki stav o prijetnjama. “Sada su glavna prijetnja rakete kratkog i srednjeg dometa, ne dalekometne, i ovo je reakcija na to”, rekao je Fischer. Dodao je i da ga je Obama uvjerio da će se nastaviti strateška suradnja dviju džava te da “SAD i dalje Češku vidi kao jednog od najbližih saveznika”.
Bivši češki premijer Mirek Topolanek izjavio je pak da je odustajanje od štita izravna prijetnja češkoj neovisnosti.
“To je loša vijest za Češku, za češku slobodu”, rekao je Topolanek. Ni bivši poljski predsjednik Lech Walesa nije krio svoje nezadovoljstvo izjavljujući da bi Poljska sada trebala promisliti svoj budući pristup SAD-u.
Moskva je pak pozdravila ovu odluku kao dobru vijest.
Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izjavio je da je američka odluka “pozitivan korak u smjeru sveobuhvatnog procesa koji je također u interesu naših istočnih saveznika”. Rasmussen je dodao kako ga je američki ambasador izvijestio da Amerika radi na planovima proturaketne zaštite koja bi uključivala sve zemlje članice NATO-a.
Nekako istodobno iz Pentagona je stigla informacija koja je trebala smiriti nezadovoljstvo Češke i Poljske da nije riječ o ukidanju štita, nego o planiranju gradnje pomičnog sustava koji bi se mogao bitno lakše primjenjivati.
Barak: Iran nije prijetnja
Izraelski ministar obrane Ehud Barak danas je izjavio da ne vidi Iran kao prijetnju opstanku Države Izrael. “Izrael je snažan, ne vidim nikoga tko bi mogao predstavljati prijetnju opstanku”, izjavio je Barak, čelnik Laburističke stranke, u dnevnom listu Yediot Ahronoth. No, dodao je kako smatra da je Iran izazov cijelom svijetu. Riječ je o izjavi koja je u izravnoj suprotnosti s nizom ranijih istupa izraelskih dužnosnika koji su tvrdili ne samo da je Iran prijetnja, nego i da je Izrael spreman izvesti napad na Teheran kako bi osigurao svoje interese. Klljučni je problem, jasno, iranski nuklearni program. Jeruzalem, kao i mnoge zemlje Zapada, smatraju da mu je cilj stvaranje nuklearnog oružja. |
Željko Trkanjec