DOJAM STRAHA I NESIGURNOSTI

Odnosi snaga u Švedskoj dubinski su se promijenili: Još jedna zemlja koja je popustila pred naletom populističke, nacionalističke i radikalne desnice

AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 09.09.2018. u 23:02

  • REUTERS/Ints Kalnins

    Članovi Švedskih demokrata slave nakon prvih rezultata izbora

     

     

    Da se ovo dogodilo prije 14 godina svi bismo rekli - još jedni očekivani, dosadni izbori u Švedskoj. A upravo zato jer su u potpunosti u skladu s najavama ovi izbori su sve osim dosadnih: i Švedska je popustila pred naletom populističke, nacionalističke i radikalne desnice. Koji se zovu jednostavno: Švedski demokrati. Iako je temeljno pitanje u kojoj im je mjeri demokracija kao ideja prihvatljiva, barem dok se konačno ne dokopaju vlasti. Dovoljno je pogledati na trendove u Italiji: potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini, lider radikalno desne Lige, ne prihvaća zakone svoje zemlje.

    Švedski demokrati su druga stranka po snazi u zemlji, u tri izborna kruga su od 5 posto došli na gotovo 20. Dakle, situacija poput one u Nizozemskoj, samo tamo je uobičajena velika koalicija skupila dovoljno ruku za većinu. U Švedskoj ju nema niti lijevi niti desni blok. Trebat će puno spremnosti na dogovor i kompromis da uspostave stabilnu vladu. Ni dosadašnja nije bila većinska, ali joj za vrat nije puhalo 20 posto tvrdih desničara. Odnosi snaga se dubinski promijenjeni i trebat će velike umješnosti u vođenju vlade.

    Švedski rezultati pokazuju još jedan zabrinjavajući proces: i socijaldemokrati i umjerenjaci su se silno trudili, nudili rješenja, nove ideje, vlada je čak uvela vrlo oštre mjere useljavanja. Konačno, zemlji ekonomski ide jako dobro. Pa su desničari opet ojačali. Nakon Njemačke, Austrije, Slovenije i Italije može se samo zaključiti da je riječ o trendu na koji niti jedna etablirana opcija nema odgovora. I očito ga je teško naći. Opći dojam straha i nesigurnosti, bilo kao posljedice financijske krize, ruske prijetnje, američkog protekcionizma, kineske ekspanzije bilo kao zbroj svega toga odvodi značajan dio biračkog tijela u ruke desničarima. Koji ne nude rješenja već samo fraze bez ikakvog sadržaja, ali njih taj dio pučanstva želi. I to im je dosta.

    Nakon Švedske s još većom zabrinutošću treba očekivati izbore za Europski parlament. Jer, Viktor Orban kao predsjednik Europske komisije više nije samo puka fantazija Mattea Salvinija i Stevea Bannona.

    Lijevom bloku tijesna pobjeda, neizvjesnost oko formiranja vlade

     

    Lijeva koalicija predvođena socijaldemokratima na parlamentarnim izborima u Švedskoj u nedjelju ostvarila je tijesnu pobjedu nad strankama desnog centra, dok su antimigracijski Švedski demokrati ostvarili značajan rast podrške, pokazuju privremeni podaci državne izborne komisije.

     

    Nakon prebrojenih glasačkih listića u gotovo sva 6.004 okruga, sa 40,6 posto glasova u blagom vodstvu se nalazi vladajuća stranka lijevog centra Socijaldemokrati premijera Stefana Lofvena, te Zeleni i njihova parlamentarna saveznica Lijeva stranka.

     

    S druge strane, četveročlani blok desnog centra Savez, koji se sastoji od konzervativne Stranke umjerenih, Stranke centra, liberala i demokršćana, koji na mjestu premijera vidi konzervativnog vođu Ulfa Kristerssona, trenutno osvaja 40,3 posto glasova, pokazuju privremeni podaci državnog izbornog tijela.

     

    Time koaliciji lijevog centra u parlamentu od 349 zastupnika pripada 144 mjesta, a Savezu 142, a s obzirom da nitko nema potrebnu većinu od 175 mjesta, to ukazuje na neizvjesnosti u vezi formiranja vlade.

     

    Nacionalistički Švedski demokrati trenutno dobivaju 17,6 posto glasova, značajno više od prošlih izbora, kada su imali 12,9 posto podrške.

     

    To im donosi 63 zastupnička mjesta, a njihov čelnik Jimmie Akesson poručio je u nedjelju nakon objavljenih privremenih rezultata kako je spreman razgovarati i surađivati sa svim ostalim strankama, kazavši kako dobitak na ovim izborima želi prevesti u stvarni utjecaj.

     

    "Ostvarit ćemo ogroman utjecaj na ono što će se događati u Švedskoj tijekom slijedećih tjedana, mjeseci i godina", ustvrdio je Akesson, koji je svoju stranku proglasio pobjednikom izbora.

     

    Nada se da njegova stranka, koja se zalaže za izlazak iz EU i obustavljanje imigracija, može imati odlučujuću ulogu u pregovorima oko formiranja vlade.

     

    Također, Akesson je čelniku koalicije desnog centra Kristerssonu izazovno poručio da bira između traženja potpore od Švedskih demokrata i još četiri godine vlade socijaldemokratskog premijera Lofvena.

     

    Kristersson je pak, nakon objave preliminarnih rezultata, poručio Lofvenu da je vrijeme da odstupi sa svoje pozicije, dok je istovremeno odbacio mogućnost suradnje s Akessonovom strankom.

     

    "Tijekom cijelih izbora bili smo u potpunosti jasni. Savez neće vladati ili razgovarati o tome kako formirati vladu sa Švedskim demokratima", poručio je Kristersson.

     

    Loftven je kazao da ne namjerava odstupiti, pritom pozvavši koaliciju desnog centra na međublokovsku suradnju kako bi se našao izlaz iz političke "slijepe ulice".

     

    "Nijedna strana nema većinu, stoga je jedino prirodno nadići političke podjele kako bi se moglo upravljati Švedskom", rekao je Lofven.

     

    Pobornicima je poručio da su Švedski demokrati "slavili Hitlera i rasplamsali plamen rasizma", ustvrdivši da umjerene stranke imaju "moralnu odgovornost" za formiranje vlade.

     

    U jeku strahova od imigracije, Švedska je tako kao jedna od najliberalnijih europskih država na ovim izborima doživjela skretanje udesno.

     

    Ultradesne stranke proteklih su godina postigle značajan uspon širom Europe u jeku sve jačih strahova za vlastiti nacionalni identitet i učinaka globalizacije nakon sukoba na Bliskom istoku i u Africi.

     

    Tako je priljev od 163.000 tražitelja azila 2015. - najviše u Europi u odnosu prema broju stanovnika od 10 milijuna - polarizirao i glasače u Švedskoj i razbio političke konsenzuse. (Hina)

     

    Izdvajamo