Proračunski deficit, za koji se procjenjuje da će do kraja godine dosegnuti 16 milijardi kuna, oko šest milijardi više od plana, Ministarstvo financija vjerojatno će zatvoriti još jednim zaduženjem u inozemstvu. Najizglednije je rješenje, prema informacijama iz krugova Vlade, odlazak u SAD, gdje bi se pokušalo izdati novu seriju državnih obveznica.
- Uvjeti zaduživanja na svjetskim financijskim tržištima još su prihvatljivi i to bi trebalo iskoristiti - kaže stručnjak upoznat s planovima Ministarstva financija. Osim za pokrivanje deficita, državi je potreban novac i za otplatu duga, a u prva četiri mjeseca iduće godine na naplatu ukupno dolazi 2 milijarde eura.
Sreća u SAD-u
Ministar financija Slavko Linić ove je godine već okušao sreću u Americi. Krajem ožujka uspio je pribaviti 1,5 milijardi dolara na deset godina, uz prinos od 5,625 posto, pri čemu je potražnja bila višestruko veća od izdanja. Posao je ocijenjen uspješnim, pogotvo u kontekstu snižavnja kreditnog rejtinga na razinu smeća. Hoće li biti moguće ponoviti “uspjeh” iz ožujka, ovisi o raspoloženju investitora i o tome što će im ministar Linić ponuditi. Analitičari već dulje vrijeme najavljuju pogoršanje uvjeta zaduživanja na svjetskom tržištu jer se očekuje da će Federalne rezerve početi povlačiti likvidnost s tržišta. Prošlog se tjedna očekivalo da će Fed donijeti odluku u tom smjeru i prinosi su već počeli rasti, ali taj je korak zasad odgođen.
Da uvjeti financiranja ostaju prihvatljivi, smatra, čini se, i guverner HNB-a Boris Vujčić, koji je za Reuters izjavio kako vjeruje da će zemlje istočne Europe moći podnijeti rast prinosa kad monetarna politika na zapadu postane manje ekspanzivna.
Povećanje deficita
- Povećanje cijene financiranja u SAD-u neizbježno će imati utjecaja na globalni tijek kapitala, ali s obzirom na to da su istočnoeuropske zemlje uglavnom popravile neravnoteže koje su imale prije krize, neposredan učinak na cijenu njihova financiranja vjerojatno će ostati umjeren - rekao je. No, koliko se to odnosi na Hrvatsku?
Za nju se teško može reći da je smanjila neravnoteže, barem kada su u pitanju javni dug i proračunski deficit. Upravo povećanje deficita agencija Fitch ovih je dana navela kao glavni razlog još jednog smanjenja rejtinga. Osim neizvjesnosti na globalnom tržištu i loše ocjene kreditnog rejtinga, za plasman obveznica ključno je kakve će biti smjernice fiskalne politike i kako Vlada planira ostvariti ekonomski rast. Kada je riječ o smjernicama, koliko se može neformalno čuti, one nisu osobito ambiciozne.
Optimizam
Vlada se drži umjerenog pristupa, pa u tom duhu planira smanjivanje rashoda i deficit. No, Linić očito vjeruje da ulagače može uvjeriti da im se isplati ulagati u hrvatske obveznice i da će u Americi uspjeti pribaviti barem milijardu dolara.