Američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je objavio da će poslati dodatne snage u Afganistan, obvezujući se da će Sjedinjene Države u tom ratu "boriti do pobjede", čime je napustio svoja stajališta koja je naglašavao tijekom predsjedničke kampanje.
U govoru u kojemu nije otkrio previše detalja Trump je obećao jačanje vojne kampanje protiv talibanskih pobunjenika koji napreduju u borbi protiv afganistanske vlade, te je kritizirao Pakistan zbog pružanja zaštite militantima.
Američki je predsjednik ne tako davno rat u Afganistanu nazivao "potpunim promašajem" i govorio da je vrijeme da se trupe vrate kući. Svoj salto mortale objasnio je drugačijom percepcijom događaja ikad se gledaju iz pozicije predsjednika SAD-a.
- Moj originalni instinkt bio je da izađemo iz Afganistana, a ja sam u povijesti slijedio vlastite instinkte. No, cijel sam život slušao da su odluke znatno drugačije kada sjedite iza stola u Ovalnom uredu - rekao je Trump i dodao da je promijenio mišljenje tek nakon što je proučio Afganistan "iz svakog mogućeg ugla". Je li to bilo uz pomoću već slavnih brifinga koje dobiva, po uputi ne dužih od A4 papira, nije otkrio.
Trumpovu odluku su pozdravili njegovi vojni savjetnici koji se već duže vremena zalažu za širi opseg američkog djelovanja u Afganistanu. Prvi među njima je savjetnik za nacionalnu sigurnost H.R. McMaster, za kojeg Washington Post piše da je zapravo nagovorio Trumpa da se javno obveže na intenzivniji ratni napor u Afganistanu.
U tom uvjeravanju McMaster se koristio i crno bijelom fotografijom tri žene u koje u mini suknjama šeću ulicama Kabula. Fotografija je snimljena 1972, godine, a nedavno ju je objavila organizacija Amnesty International. McMaster ju iskoristio kako bi Trumpu pokazao da je u Afganistanu bilo vrijeme i prije Talibana, u kojem su žene uživale slobode kao i zapadnim demokracijama. Predsjedniku je potom objasnio da bi se takvo vrijeme, uz snažnu američku involviranost, ponovno moglo vratiti.
O samoj fotografiji na stranici Amnesty Internationala piše sljedeće:
- Do sukoba 1970-ih godina, u Afganistanu su ženska prava stabilno napredovala. Žene su pravo glasa dobile 1919. godine, godinu dana prije nego što je to bilo omogućeno ženama u SAD-u. U 1950-im godinama napuštena je politika stroge razdvojenosti spolova, a u ustav iz 1960-ih propisao je jednakost u mnogim područjima života, uključujući u političkom odlučivanju. No, tijekom rata sa Sovjetskim Savezom 80-ih godina i naknadim dolaskom Talibana na vlast, ženska prava su gotovo eliminirana.