KLIMATSKE PROMJENE

'OVO JE ZASTRAŠUJUĆE!' Posljednja ledena površina do 2018. ostala je potpuno netaknuta, a onda je u 2018. popucala dvaput

    AUTOR:
    • Petra Plivelić

  • OBJAVLJENO:
  • 23.08.2018. u 14:57

Shutterstock

Dio ledenog brijega na sjevernoj obali naziva se i “posljednjom ledenom površinom”. Riječ je o najgušćem ledu na planetu. A sad je počelo pucati i tlo

Dio ledenog brijega na sjevernoj obali Grenlanda poznat kao “posljednja ledena površina”, debljine gotovo četiri metra, počeo je pucati.

Naime, na ovom području Arktika nalazi se najstariji i najgušći led u regiji koji je, sve dosad, odolijevao efektima klimatskih promjena.

Topli vjetrovi

Dok pucanje morskog leda u ovom dijelu Arktika nije nikada u prošlosti bilo dokumentirano, ove godine se prema izjavama stručnjaka dogodilo čak dva puta ove godine zbog toplih vjetrova i vrelih temperatura, piše Guardian.

Prije nego što se uputio “solo, unsupported i unassisted” osvojiti Južni pol, naš putopisac, fotograf i pustolov Davor Rostuhar 2016. godine bio je u nekoliko navrata i na Grenlandu, sam svjedočeći problemima koje u tom području prouzročuju klimatske promjene.

Lovci u kajaku

- Na krajnjem sjeveru Grenlanda žive posljednji Eskimi koji su lovci, po moru love ribe i kitove iz kajaka. Njihov je život vezan uz more. A topljenje leda razdvaja obitelji, utječe na njihova putovanja jer je morski led za njih poput autoceste, no uzrokuje i promjenu ponašanja životinja. Stoga se događa da polarni medvjedi koji žive uz obalu dolaze u selo i napadaju ljude i djecu jer nemaju više hrane, a i topljenje leda utječe na eroziju obale.

Mijenja se i cirkulacija oceana pa dolazi do migracije riba i kitova - objašnjava Rostuhar.

Kaže da je morski led specifičan. Radi se o morskoj kori koja na Grenlandu zimi bude debljine i više od dva metra, a ljeti se topi.

No prije su zime dulje trajale pa se led ne bi otopio i tako su nastajali čvrsti ledeni bregovi višegodišnjeg leda koji je iznova preživljavao ljeto. No sada se on stanjuje, puca i topi.

- Na Arktiku nije manje leda nego je manje višegodišnjeg leda - zaključuje Rostuhar.

Vode na sjevernoj obali Grenlanda nalaze se u jednom od najhladnijih dijelova Arktika i pretpostavljalo se da će to područje među posljednjima biti zahvaćeno efektima topljenja. Međutim, nakon neuobičajeno tople veljače i visokih temperatura početkom kolovoza, pretpostavke su pale u vodu.

Topljenje leda sada je stvorilo najveći jaz od obale koji je ikada zabilježen.

- Gotovo sav led na sjeveru Grenlanda je razbijen u manje površine i mobilan je - rekla je Ruth Mottram s Danskog meteorološkog instituta za Guardian. Drugi stručnjaci na društvenim mrežama fenomen su nazvali “zastrašujućim” jer se led na Arktiku nezaustavljivo i sve brže topi kao rezultat klimatskih promjena.

Najniža razina

Količina morskog leda nastavila je opadati početkom ljeta, a stručnjaci vjeruju da će početkom rujna biti najniža u posljednjih 40 godina, otkako i postoje mjerenja.

- Tijekom dva tjedna u kolovozu količina leda pala je na oko 65.000 četvornih kilometara dnevno, nešto brže od prosjeka u periodu od 1981. do 2010. godine koji je tada bio 57.000 četvornih kilometara dnevno - ističe Nacionalni centar za podatke o snijegu i ledu, a NASA je nedavno izjavila da je maksimalna količina morskog leda ove godine ponovno rekordno niska nakon tri uzastopna rekordno niska mjerenja iz 2015., 2016. i 2017. godine.

Izdvajamo