Zakon o vjerskim slobodama u Crnoj Gori mora biti donesen po demokratskim načelima i moraju ga prihvatiti sve vjerske zajednice, napisao je papa Franjo u odgovoru na pismo patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Irineja.
Kako prenosi portal Mitropolije crnogorsko-primorske, ogranka SPC u Crnoj Gori, srpski patrijarh Irinej je u pismu papi Franji posebno apostrofirao zabrinutost povodom prijedloga zakona o slobodi vjeroispovijesti čiju je revidiranu verziju, koja je uključila i preporuke Venecijanske komisije, crnogorska vlada prošlog tjedna uputila parlamentu.
„Zahvaljujem vam se što ste mi bratski izrazili vašu zabrinutost takvim prijedlogom zakona zbog negativnih posljedica koje on može proizvesti, ne samo za Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori, već i za lokalnu Katoličku crkvu“, napisao je papa Franjo.
Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, o kojem će crnogorski zastupnici raspravljati uoči novogodišnjih praznika, predviđa da će svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene neovisnosti 1918., a koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u vlasništvo neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina i bit će upisani kao kulturno blago.
Kako prenose mediji u Podgorici, papa Franjo je u pismu Patrijarhu SPC Irineju naveo i da se državni tajnik Svete Stolice, kardinal Pietro Parolin osobno obratio crnogorskom premijeru Dušku Markoviću u povodu ovog zakona.
"Ne s ciljem miješanja u unutarnje stvari crnogorske države već u nadi da zakon koji se predlaže, a koji se tiče vjerskih sloboda, bude donesen na demokratskim načelima, jer u suprotnome neće biti potvrđen ako se prethodno ne postigne najveća moguća suglasnost svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori“, zaključio je poglavar Rimokatoličke Crkve.
Zakon o slobodi vjeroispovijesti pripreman je četiri godine i najviše mu se protivila Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, koja raspolaže sa skoro 700 vjerskih objekata u Crnoj Gori. SPC je stajališta da je zakon napisan "s ciljem da bude paravan za otimanje crkava, manastira i crkvene imovine". Taj prijedlog zakona do danas nije komentirala Katolička crkva, dok ga Islamska zajednica u Crnoj Gori vidi kao prvi korak ka usvajanju novog zakona jer je aktualni usvojen 70-ih godina prošlog stoljeća, a kako kažu „ima i djelova za pohvalu i za kritike“.
Zakon o slobodi vjeroispovijesti, kada je sredinom godine bio objavljen, podigao je tenzije u odnosima Podgorice i Beograda. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u lipnju je pozvao crnogorsku vladu da povuče taj zakon ustvrdivši da “nije dobar za srpski narod te bi njegovo usvajanje neminovno ugrozilo inače dobre odnose dvije zemlje”.
Crnogorska vlada tada je oštro odgovorila Vučiću, poručujući mu da nikome pa ni Srbiji neće dopustiti da utječe na njene odluke i podsjećajući ga da je “Crna Gora suverena država koja samostalno kreira svoj zakonodavni okvir, vodeći računa o interesu svakog pojedinca i zajednice u cjelini”.