U 88 godini života od izljeva krvi u mozak umro je Marvin Minsky jedan od najvećih kompjuterskih znanstvenika dvadesetog (a i dvadesetprvog) stoljeća. Teško je ukratko, i neposredno nakon smrti Minskog, opisati koliko je njegovo značenje golemo. To je posao za buduće povjesničare znanosti.
Slabije upućenom, tradicionalno obrazovanom čitatelju, bazični podatci o doprinosu Marvina Minskog neće biti dovoljni da dobiju predodžbu o njegovoj znanstvenoj veličini. Prije svega riječ je o jednom od osnivača laboratorija za umjetnu inteligenciju na vodećem tehnološkom sveučilištu na svijetu Massachusetts Institute of Technology. Zajedno s još trojicom znanstvenika (McCarthy, Rochester, Shannon) organizirao je 1956. godine jednomjesečni istraživački projekt na koledžu Darmouth, koji se smatra početkom razvoja te danas najpropulzivnije discipline. Kao vizionar, koji je već pedesetih godina, prije mikroprocesora i superkompjutera, opovrgavao tradicionalna shvaćanja o razlici između ljudske i umjetne inteligencije, već 1970. godine dobio je Turingovu nagradu, svojevrsnu Nobelovu nagradu u području kompjuterske znanosti.
Zauzimanjem za princip slobodnog širenja (digitalnih) informacija Minsky je ojačao razvoj interneta, piše New York Times. U praktičnom smislu Minsky je bio jedan od pionira razvitka „computer vision“, dakle sposobnosti kompjutera da prepoznaje oblike, zatim umjetne ruke s osjetilima na dodir, osobito unaprijeđene u današnjoj robotici, i neuralne mreže na kojoj se osniva sposobnost kompjutera da uče (machine learning i deep learning). Usput, uz rad na umjetnoj inteligenciji, koja je njegovo osnovno područje, Minsky je razvio vrstu mikroskopa koji je i danas u širokoj upotrebi u biologiji. U više od šezdeset godina rada takvih je postignuća praktički nebrojeno.
Kurioziteti možda pojačaju zanimanje – Minsky je bio stručni konzultant Stanleyu Kubricku kad je kraje šezdesetih snimao klasik Odiseja u svemiru 2001. Njegovi su interesi bili široki - bio je matematičar, pijanist, čak i kompozitor.
Da bi se bolje razumjela znanstvena veličina Marvina Minskog potrebno je istaknuti da kompjuterska znanost u vrijeme kad je on počinjao nije imala današnji status. U mnogim je predodžbama bila tek oruđe tradicionalnim znanostima. Danas, međutim, kompjuterska je znanost na vrhu piramide, natkriljuje sve druge znanosti: gotovo da nije moguće biti znanstvenik u bilo kojem području (ponajprije prirodnih znanosti) a da se nije istodobno i kompjuterski znanstvenik. Da će tome biti tako uviđali su i radili na tome samo rijetki, neki filozofi i entuzijasti kompjuterske znanosti. Neizbježno, New York Times, već u prvoj rečenici teksta u kojoj javlja o njegovoj smrti ističe da je Minsky, „pionir umjetne inteligencije, ujedinio žeđ znanstvenika za znanjem i potragu filozofa za istinom“.
U svojoj najvažnijoj knjizi The Society of Mind, objavljenoj 1985 godine, Minsky razrađuje svoju najvažniju (filozofsku) tezu, da je inteligencija prije kolektivno nego individualno postignuće, da je rezultat kooperacije različitih sudionika (agenata), koji raspolažu različitim resursima. Promisli li se iz tog kuta, teza o tankoj razlici između kompjuterske i ljudske inteligencije prestaje biti puka provokacija. Budućnost će to sigurno potvrditi.