Drama u izravnom prijenosu počela je u nedjelju oko 4.30, dok je nad Jonskim morem i Otrantskim vratima još bila mrkla noć, i dok su valovi, javljaju odande, bili visoki i šest metara. Javljeno je da vjetar na mahove dosiže 50 čvorova (više od 90 km na sat), a da je more ondje jačine 7-8. Kroz tu noć, na snimcima s helikoptera, bljeskao je plamen iz štive talijanskog trajekta Norman Atlantic, sa 422 putnika i 55 članova posade.
Prema popisu putnika koji je objavilo grčko Ministarstvo trgovačke mornarice, na zapaljenome talijanskom trajektu je među putnicima i jedna osoba s hrvatskim državljanstvom. Ukupno ih je 234 s grčkim, 54 s turskim, 22 s talijanskim, 18 s njemačkim državljanstvom itd. Među putnicima su i obitelji s djecom.
Jedan od spašenih putnika posvjedočio je grčkoj televizijskoj mreži Mega: „Dok smo bili u zoni recepcije, naši gumeni đonovi počeli su se topiti“, takva je jara probijala već do treće palube.
Uzroci požara nisu još utvrđeni. Vatra je, navodno, izbila u garaži u štivi, gdje su u ova zimska doba najčešće kamioni koji trajektima što povezuju Igoumenitsu ili Patras u Grčkoj s Anconom ili Trstom u Italiji štede put autocestama kroz Makedoniju, Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju, dok onuda mećave dave. U garaži su provožena 222 vozila. Registrirani kapacitet trajekta je 492 putnika i 195 vozila. Zašto je u garaži bilo 27 vozila više i treba li tu tražiti uzrok nesreće – nije još objavljeno.
Norman Atlantic je krenuo u subotu uvečer u 21.30, po nevremenu, iz Patrasa za Igoumenitsu i Anconu, kamo je, po redu plovidbe, imao prispjeti u nedjelju oko 17 sati. Zapovjednik je nedugo poslije izbijanja požara izdao naređenje za napuštanje broda. Dio putnika je ukrcan u čamce za spašavanje, ali ostali su zarobljeni na brodu, sklonivši se na gornje palube, jer nije bilo moguće spustiti sve čamce, navodno zbog nestanka električne energije na brodu, što ne zvuči posve logično.
Do nedjelje uvečer još nitko od njih nije izgubio život, iako ima ozlijeđenih.
Vojna mornarica je u nedjelju popodne helikopterom EH101 poslala na zapaljeni brod i jednoga vojnog liječnika. Pogibelj još nije minula, jer dotad je spašen tek 131 putnik, dakle malo više od četvrtine ukupno ukrcane čeljadi. Grčki nosač kontejnera Spirit of Pireus je do ranog popodneva uspio izvući 49 putnika iz čamaca za spašavanje, 36 ih preuzeo brod Aby Jeanette, a 17 ih je talijanski vojni mornarički helikopter prebacio s palube trajekta u plamenu na putnički brod Cruise Europa.
Još devetoro putnika (od kojih troje pothlađene djece koja su očito bila u hladnom moru i njihove tri majke, te jedna trudnica) helikopterima talijanske Obalne straže odnosno Vojne mornarice je s palube trajekta prebačeno u Galatinu u Apuliji. Operacija spašavanja bila je veoma otežana uzburkanim morem.
Jedan od spašenih putnika, 58-godišnji Talijan, je helikopterom odmah otpremljen u talijansku bolnicu zbog početka smrzavanja.
Naime, netom je Norman Atlantic uputio poziv za pomoć, prema njemu su krenuli i trgovački brodovi koji su se zatekli u južnom Jadranu. Prema zapaljenom trajektu su smjesta krenuli i brodovi grčke Obalne straže, grčki vojni helikopteri, a i brodovi talijanske Obalne straže, te helikopteri talijanske Vojne mornarice i talijanskoga Vojnog zrakoplovstva. Put nastradalog broda otplovio je i talijanski vojni brod San Giorgio, specijaliziran za prevoženje trupa, ranjenika i bolesnika, s potpuno opremljenom bolnicom na samome plovilu.
Talijanska Obalna straža je od talijanske Vlade dobila nalog da se Norman Atlantic, bude li moguće, uzme u tegalj i dotegli u Brindisi, odakle su također odmah upućena dva remorkera s uređajima za gašenje pomorskih požara, ili u Otranto. S obzirom na težinu stanja, zapovjedništvo nad operacijom je preuzeo izravno Rim, da se izbjegnu nepotrebna posredovanja, obznanio je kapetan fregate Riccardo Rizzotto, glasonoša talijanske Vojne mornarice.
Oko 13 sati s jednoga od brodova talijanske Obalne straže koji su krenuli u pomoć javljeno je da se trajekt nagnuo na jedan bok, ali je glasonoša talijanskih lučkih kapetanija ubrzo opovrgnuo taj podatak.
Papa Frane je u nedjelju, uz redovitu podnevnu molitvu Anđelova pozdravljenja, molio Boga za putnike talijanskog trajekta i malezijskog aviona koji je nestao s neba te iste noći između Surabaje i Singaporea.
Talijanski premijer Matteo Renzi objavio je ujutro na Twitteru da je zbog te nesreće u stalnom kontaktu s grčkim premijerom Andónisom Samarásom. Pošto je brod otplutao u albanske vode, talijanska ministrica obrane Roberta Pinotti objavila je također na Twitteru da je telefonski razgovarala s albanskim ministrom obrane koji je ka trajektu havariranome požarom također uputio jedan albanski brod. Ona je također twittala da očekuje da se operacija spašavanja putnika protegne na svu noć s nedjelje na ponedjeljak.
Požar je izbio nakon isplovljenja trajekta iz Igoumenitse, oko 33 milje od najbližega kopna, omanjega nastanjenog jonskog otoka Othonoíja, sjeverozapadno od Krfa, pred samim Otrantskim vratima. Smatra se da je spilja pokraj Bijele plaže na tom otoku u Odiseji navedena kao skrovište gdje je Kalypso držala Odiseja u zatočeništvu.
Po tvrdnjama zapovjednika trajekta zabilježenima oko podneva, požar je tada već bio lokaliziran i pod kontrolom, ali brodom se više nije moglo upravljati, te ga vjetar i morske struje nose prema albanskoj obali, nedaleko od Valone. U to doba je grčki ministar trgovačke mornarice Miltiádis Varvitsiótis obznanio da je brod udaljen oko 22 milje od talijanske obale. U nedjelju oko 17 sati već je doplutao u albanske teritorijalne vode. Barba je opovrgnuo da su u požaru spaljeni i neki čamci za spašavanje.
Ako i ne potone, vjerojatno će u rezalište
Norman Atlantic je vjerojatno obavio svoju posljednju plovidbu. Ako i ne potone, vjerojatno će u rezalište.
A ipak je posrijedi relativno nov trajekt, izgrađen 2009 u Visentinijevu brodogradilištu u venetskome Portu Viru, dugačak 186 metara, bruto nosivosti 26.904 tone, u načelu sasvim sposoban nositi se s Jonskim i Jadranskim morem i u oluji – ali požar je i za takav brod težak izazov, unatoč sigurnosnim pregradama po normativima Evropske unije. Brodom raspolaže, za račun najmitelja Aneka, iskusna maritimna agencija Archibugi, osnovana 1888 u Ravenni, s operativnim sjedištem u Anconi.
U samih pet godina od porinuća trajekt je imao tri razna imena: prvo Akeman Street, pa Scintu, a sadašnje ime je stekao u siječnju. Vlasnik mu je Visemar a bio je prethodno, prije Aneka, u najmu pet raznih kompanija.
Neki putnici tvrde da je posada bila nespremna i nekoordinirana, a drugi da je na brodu bila panika.