Hrvatska želi intenzivirati komunikacijske aktivnosti o europskim temama kako bi građani bili s njima upoznati, a Europa Hrvatskoj donosi plus, a ne minus, izjavio je u petak u Bruxellesu premijer Andrej Plenković na početku drugog dana sastanka na vrhu EU-a.
Komentirajući zaključke Europskog vijeća u kojima je Hrvatska zadužena da pripremi stajalište Vijeća o Konferenciji o budućnosti Europe, premijer je rekao kako predstojeća konferencija nije jednokratan događaj, nego proces koji je uključiv i u kojem će sudjelovati Komisija, Vijeće, Europski parlament, nacionalni parlamenti i svi zainteresirani.
U zaključcima koje su čelnici zemalja članica usvojili u petak u ranim jutarnjim satima, "Europsko vijeće poziva hrvatsko predsjedništvo Vijeća da radi na utvrđivanju stajališta Vijeća o sadržaju, opsegu, sastavu i funkcioniranju te konferencije te da na temelju toga surađuje s Europskim parlamentom i Komisijom".
Iz zaključaka slijedi da čelnici EU-a prioritet žele dati provedbi dogovorenih politika i postizanju konkretnih rezutata, a ne promjeni institucija što bi tražilo promjene ugovora, a što opet malo znači građanima.
- Europsko vijeće podsjeća na to da bi prednost trebalo dati provedbi Strateškog programa dogovorenog u lipnju i postizanju konkretnih rezultata u korist naših građana. Konferencija bi trebala doprinijeti srednjoročnom i dugoročnom razvoju naših politika kako bismo se mogli bolje suočiti s trenutačnim i budućim izazovima - kaže se u zaključcima.
Čelnici EU-a podržali su cilj da Europa do 2050. godine postane klimatski neutralna, s tim da se Poljska u ovom trenutku nije mogla obvezati na to. To znači da Poljska nije blokirala donošenje zaključaka, nego da se zasad ne može obvezati.
- Kompromis koji je postignut je održiv. Ono što je važno jest da Hrvatska želi biti dio Europe i dio globalnih aktivnosti koje idu u korak s onim što je bitno za zaštitu okoliša, što je bitno za smanjivanje svih mogućih oblika zagađenja i s te strane mi očekujemo da i za vrijeme našeg predsjedanja tema klime, tema koja je globalno broj jedan, bude u fokusu - izjavio je Plenković.
Istaknuo je i da prilagodbe ekološkoj tranziciji koštaju neke države puno, neke malo manje i da nije ista pozicija zemalja na zapadu kontinenta i onih na istoku.
- Što ste dulje bili u demokraciji, što ste dulje bili na zapadu, što ste imali veću šansu da se razvijate, time ste prilagođavali svoju industriju zahtjevima zaštite okoliša, borbi protiv klimatskih promjena. Što ste kraće bili dovoljno ekonomski snažni da taj proces možete pratiti, treba vam više vremena, to vas više košta, pogotovo ako ste velika zemlja s industrijom čija prilagodba zahtjeva trošak - rekao je Plenković.
Čelnici EU-a ponovno će o klimatskim promjenama raspravljati na samitu u lipnju sljedeće godine, a do tad bi Komisija trebala izići sa zakonodavnim prijedlozima u vezi sa Zelenim planom, koji je Komisija objavila u srijedu, a koji je okvirni dokument iz kojeg će se izvesti niz zakonskih akata koji će biti predloženi sljedećih mjeseci. To, između ostaloga, uključuje i uspostavu fonda za pravednu tranziciju, što bi Poljskoj, koja je uvelike ovisna o ugljenu, moglo omogućiti da prihvati i obveže se na ispunjenje zajedničkog cilja.
Čelnici EU-a u petak će razgovarati i o brexitu, nakon što je Konzervativna stranka Borisa Johnsona dobila vrlo komotnu većinu, a to znači da je sad posve izvjestan izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU-a 31. siječnja.
Nakon ovih izbora "dobili smo jasnoću, stvorene su pretpostavke za ratifikaciju sporazuma o izlasku i nakon 31. siječnja Velika Britanija više neće biti članica. To je ta jasnoća koja je najbitnija i sad trebamo pristupiti izradi pregovaračkog okvira za sporazum o budućim odnosima", rekao je Plenković.