Španjolska vlada najavila je u subotu uvođenje izravne uprave nad Katalonijom te objavila kako će idući tjedan, nakon što odluku potvrdi Senat, oduzeti ovlasti sadašnjim katalonskim vođama te što prije raspisati nove izbore u “neposlušnoj”pokrajini. “Nije bilo druge”, izjavio je španjolski premijer Mariano Rajoy, “neposluh i vladavinu prava morali smo vratiti aktivacijom članka 155. španjolskog ustava”.
Riječ je o članku španjolskog ustava iz 1978. godine kojom se otvara mogućnost da se autonomskoj regiji Kataloniji suspendira autonomija i za kojim do ovog trenutka nijedna španjolska vlada nije posegnula. Katalonska vlada i njezin vođa Carles Puigdemont još su u četvrtak zaprijetili da će proglasiti neovisnost Katalonije ukoliko se vlada odluči na taj potez i u subotu se čekala Puigdemontova reakcija na strogo pozicioniranje vlade. Katalonski separatisti probili su prije toga dva roka koja im je dala središnja vlada u Madridu da odgovore na pitanje jesu li nakon referenduma 1. listopada proglasili ili ne neovisnost Katalonije. Puigdemont je čitavo to vrijeme pozivao na dijalog odbijajući odgovoriti na pitanje.
Carles Puigdemont nastavio je i u subotu u dosadašnjem tonu osuđujući napada Madrida na katalonsku demokraciju te je pozvao katalonski parlament na raspravu o mjerama koje je nazvao "najgorim napadima na Kataloniju još od diktature Francesca Franca". "Katalonija ne može prihvatiti ovaj plan vlade. Odgovor građana bit će snažan i odvesti nas korak unazad", poručio je Puigdemont.
Protiv odluke vlade u Madridu (ove, ali i one da zatvori dva istaknuta katalonska separatista) prosvjedovali su jučer brojni Katalonci, prema procjenama lokalne policije njih najmanje 450.000 već je popodne bilo na ulicama Barcelone. Još dok se čekalo obraćanje Puigdemonta, odluku Madrida osudili su njegovi najbliži suradnici. Predsjednica katalonskog parlamenta Carme Forcadell nazvala je potez vlade "de facto državnim udarom". "To je autoritarni puč unutar zemlje članice EU", izjavila je ona. Katalonski potpredsjednik Oriol Junqueras jednako je žučno reagirao. "Rajoy nije samo suspendirao autonomiju. Suspendirao je i demokraciju", poručio je Junqueras dok je gradonačelnica Barcelone Ada Colau izjavila kako je to "ozbiljan napad na prava i slobode svih, ne samo građana Katalonije". Oglasio se i predsjednik nogometnog kluba Barcelona, Josep Maria Bartomeu, koji je poručio da klub "daje punu podršku katalonskim demokratski izabranim institucijama". Eduard Rivas Mateo, glasnogovornik opozicijske Socijalističke stranke, koja načelno podržava stav španjolske vlade, izjavio je da njegova stranka ipak "nepodržava grubu primjenu članka 155". No, Inés Arrimadas, koja vodi centrističku stranku Ciudadanos, i protivi se odcjepljenju, izjavila je da će "novi izbori vratiti demokraciju u regiju".
Naime, novi izbori ključan su dio plana španjolske vlade za riješavanje krize s Katalonijom. “Ne možemo u demokratskoj zemlji dopustiti da se ignorira zakon”, objasnio je Rajoy te dodao kako će se u roku od šest mjeseci raspisati izbori u Kataloniji, a “on se nada da će to biti što prije”. Katalonski vođa Carles Puigdemont izgubit će u međuvremenu sve svoje ovlasti, a njegovu funkciju preuzet će relevantna ministarstva. “Nećemo oduzeti Kataloniji autonomiju već ćemo razriješiti dužnosti osobe koje ne poštuju zakon”, objasnio je Rajoy. Očekuje se da će pod izravnu vlasti Madrida doći ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno da će iz Madrida doći novi šef policije. Najavljuje se da će se španjolska vlada uplesti i u javne medije koji su većinom bili glavni promotori katalonske neovisnosti. U Senatu Rajoyeva Pučka stranka ima većinu, a već je osigurala potporu glavne opozicijske stranke socijalista pa se očekuje da će svi zaključci vlade biti potvrđeni. No, stvari sigurno neće ići glatko.
Kada Senat potvrdi vladinu odluku, Puigdemont će prestati biti katalonski predsjednik, ali prije toga ima tjedan dana da povuče svoj potez. Vođa katalonskih separatista Puigdemont ranije je zaprijetio glasanjem o neovisnosti pokrene li se članak 155. Istraživanje mišljenja Katalonaca pokazuje da se 68 posto slaže s izlaskom na nove izbore. U tom slučaju Puigdemontu je pozicija vrlo potresena zbog načina na koji je, barem zasad, iznio cijelu krizu s katalonske strane. Referendum s kojim je počela duboka politička kriza u Španjolskoj, 1. listopada privukao je 43 posto katalonskih građana od koji je 90 posto glasalo za nezavisnost. No, vlada u Madridu unaprijed je glasanje proglasila ilegalnim jer se protivi Ustavu. Simpatije svjetske javnosti nakratko su se bile nagnule na stranu katalonskih separatista jer je španjolska vlada poslala tisuće policajaca na ulice Barcelone i drugih katalonskih gradova i na sve načine pokušala onemogućiti glasanje na referendumu. Više stotina osoba je ozlijeđeno u sukobu s policijom koja je protiv građana koji su željeli mirno glasati upotrijebila gumene metke i palice.
Pitanje je kako će se prema izborima u režiji Madrida postaviti katalonske stranke. Krajnja lijeva stranka CUP najavila je da će takve izbore bojkotirati. Isto bi mogli napraviti i stranke koje se zalažu za neovisnost.
Od španjolskih nacionalnih stranaka jedino je vođa ljevičarskog Podemosa Pablo Iglesias kritizirao Rajoyja riječima da njegov potez ne otkriva autoritet već nesposobnost vlade da ponudi rješenje. “Ovim se Katalonija odguruje od Španjolske”, izjavio je Pablo Iglesias.
Detaljan pregled mjera:
OSTAVKA KATALONSKE VLADE - Španjolska vlada predlaže micanje predsjednika katalonske vlade (Carlesa Puigdemonta), dopredsjednika vlade i svih savjetnika (ministara) koji čine vladu Katalonije - Španjolska vlada će zamijeniti njihova mjesta "organima i administracijom koju izabere ili kreira s tim namjerom". Premijer Mariano Rajoy rekao je na konferenciji za medije u subotu da je "uglavnom ideja da španjolska ministarstva preuzmu tu odgovornost tijekom razdoblja trajanja te izvanredne situacije".
KONTROLA PARLAMENTA I IZBORA - Premijer Rajoy je ovlašten raspustiti katalonski parlament i sazvati prijevremene regionalne izbore u Kataloniji. - Premijer Rajoy će sazvati izbore u roku od šest mjeseci nakon što u petak primjenu članka 155. odobri Senat španjolskog parlamenta. Rajoy je u subotu rekao da izbore želi sazvati što prije. - Katalonski parlament će nastaviti obnašati predstavničku funkciju no pod nadzorom organa kojeg će odrediti Senat španjolskog parlamenta "kako bi se garantiralo da će poštivati odredbe španjolskog ustava". - Predsjednica katalonskog parlamenta ne može predložiti kandidata za predsjednika vlade Katalonije, održati raspravu i glasovanje o njegovom izboru. U parlamentu se ne mogu usvojiti "inicijative suprotne španjolskom ustavu i statusu Katalonije". Ukoliko se to ipak dogodi španjolska vlada ima rok od 30 dana da uloži veto i poništi odluku.
KONTROLA ADMINISTRACIJE - administracija katalonske vlade ponašat će se u skladu s direktivama organa i administracije koje izabere ili kreira španjolska vlada. "Time su obuhvaćeni radnje, rezolucije i ostale odredbe: imenovanja, otpuštanja ili disciplinski pravilnik o osoblju kao i službene publikacije", navela je španjolska vlada. - Funkcije koje je ranije imala katalonska vlada prelaze u ruke novih upravitelja što uključuje kontrolu regionalne policije (Mossos d'Esquadra) i medija poput regionalne javne televizije (TV3). - U tom smislu, španjolska vlada će preuzeti područje telekomunikacija te elektronskih, audio i video komunikacija katalonske vlade. Javni servisi audio i video komunikacija trebali bi pod novim upravljanjem "garantirati prijenost točnih informacija, objektivnih i nepristranih, uz poštivanje političkog, socijalnog i kulturnog pluralizma, te također poštivati teritorijalnu ravnotežu", najavila je vlada u Madridu. - Kada je riječ o snagama sigurnosti, vlada u svom dokumentu navodi kako će administracija koja preuzme kontrolu "moći davati direktne upute i obvezivati na ispunjenje zadataka katalonsku policiju (Mossos d'Esquadra) koja se sada nalazi u nadležnosti katalonske vlade. - osim toga, navodi se kako će "u slučaju da bude potrebno" pripadnici katalonske policije biti zamijenjeni snagama reda španjolske države. - također se intervenira i u upravljanje gospodarstvom i poreznom upravom, iako je područje poreza već bilo pod kontrolom španjolske države. U dokumunetu kojeg je u subotu distribuirala španjolska vlada navodi se kako će se gospodarstvom upravljati iz Madrida "kako bi se garantiralo pružanje ključnih javnih usluga, stabilnost proračuna i financijska održivost". - U ovom području španjolska vlada inzistira na sprečavanju korištenja javnih fondova i financija za financiranje procesa odcjepljenja Katalonije.
TRAJANJE MJERA - Mjere koje je predložila španjolska vlada bit će na snazi sve dok mandat ne preuzme nova katalonska vlada nakon provedenih parlamentarnih izbora u Kataloniji. - Pa ipak, španjolska vlada zadržava pravo micanja ovih mjera ranije "ako budu uklonjeni razlozi zbog kojih su one donijete, uzimajući u obzir da ta odluka ovisi o Senatu španjolskog parlamenta". - Dok budu trajale mjere španjolska vlada će svaka dva mjeseca obaviještavati Senat o situaciji s primjenom mjera i njihovim izvršenjem.
SLANJE U SENAT - Španolska vlada poslala je mjere u Senat koji će o njima raspravljati i glasati idući petak 27.listopada. Španjolski parlament sastoji se od dva doma, gornjeg Senata i donjeg Kongresa. Premda u Kongresu nema većinu zastupnika, vladajuća Narodna stranka desnog centra ima većinu u Senatu koji će donijeti odluku. Senat je predstavničko tijelo 17 autonomnih regija zaduženog za teritorijalna pitanja. U slučaju teritorijalne povrede ustava, što je sada slučaj s Katalonijom, ima isključivu nadležnost. Stranke koje podržavaju primjenu mjera imaju 211 od 266 zastupnika u Senatu. - Nakon usvanja mjera u Senatu, mjere mogu stupiti odmah na snagu, dakle 27. listopada, ili se pak može odrediti naknadni datum za stupanje na snagu. - Katalonska vlada Carlesa Puigdemonta može spriječiti uvođenje mjera sazivanjem prijevremenih izbora u Kataloniji prije nego na snagu stupe mjere. "Članak 155. se može zaustaviti jedino ako ga Senat ne usvoji", rekao je u subotu Rajoy. Katalonska vlada bi, prema tome, trebala do petka sazvati prijevremene izbore. Prošli tjedan je poručila da nikakvi izbori nisu zasad na njenom dnevno redu i planu. U katalonskom parlamentu stranke koje se zalažu za nezavisnost imaju većinu zastupnika nakon izbora 2015. godine.
El Pais: Šef katalonske vlade Puigdemont mogao bi i u zatvor
Rajoy jučer nije pozvao na raspuštanje katalonskog paralamenta, ali je naveo da predsjednik parlamenta u Barceloni neće moći poduzeti nijednu mjeru koja bi se mogla prosuditi kao protivna španjolskom ustavu u razdoblju od 30 dana. Među ostalim, parlament neće moći predložiti novog čelnika na mjesto Puigdemonta ako to prosudi dobrim za šanse separatističkih stranaka na izvanrednim izborima. Ako bi katalonski lider Carles Puigdemont odlučio proglasiti neovisnost regije od Španjolske, mogao bi biti uhićen zbog poticanja pobune, a za to je moguća zatvorska kazna od čak 30 godina. U Kataloniji su se očekivale velike demonstracije zbog poteza Madrida. (A.H.)