U srijedu će se vidjeti je li zajednički prijedlog Njemačke i Francuske, koji su iznijeli kancelarka Angela Merkel i predsjednik Emmanuel Macron, dobio potporu Europske komisije ili ne. Komisija bi trebala 27. svibnja objaviti svoj prijedlog o fondu za oporavak nakon krize i njezin bi prijedlog trebao biti svojevrsni uravnoteženi paket koji uzima u obzir stavove država članica. No, razlike između članica EU su tako velike, oko ključnih načela, da je teško očekivati djelotvoran prijedlog koji bi zadovoljio ambicije, a istodobno naišao na potporu svih članica, što je nužno da bi uopće bio usvojen.
Prijedlog Njemačke i Francuske na početku nije naišao na odobravanje svih, ali ni ton kritike nije bio tako oštar kao što bi to bilo u nekoj normalnijoj situaciji. Kao što se i očekivalo, najveće su kritike uputile takozvane štedljive države - Nizozemska, Austrija, Danska i Švedska - koje su prije dva dana izašle sa svojim prijedlogom.
Čak i one su na početku prijedlog Berlina i Pariza nazvale “umjerenim”, ali jasno su dale do znanja da ga neće podržati ako se novac bude skupljao u ime svih, a podijelio kao bespovratna sredstva državama kojima je najpotrebniji. Te bi države, kako se vidi i iz njihova prijedloga, pristale dati jamstva za zajedničko zaduživanje jer bi krediti bili znatno povoljniji, ali ne i da na kraju moraju oni vraćati dugove drugih. Isto tako, smatraju da bi države koje budu koristile novac trebale provoditi strukturne reforme za povećanje otpornosti kao uvjet, usmjeriti korištenje novca na područja koja bi bila u skladu s prioritetima Europske unije i pristale na ulogu institucija EU kao kontrolora i revizora korištenja sredstava.
Ključna je razlika u stavovima treba li novac biti dodijeljen nepovratno državama članicama ili mora biti u obliku povoljnih kredita. Prema francusko-njemačkom prijedlogu, dug bi u ime svih trebala uzimati Europska komisija, koja bi kredite dobila povoljno na financijskom tržištu, i ona bi ih raspodijelila prema potrebi. Povratak duga trebala bi biti zajednička obveza Europske unije.
Neke države se nisu izjasnile oko spomenutog prijedloga, samo su poručile da čekaju prijedlog Europske komisije o fondu za oporavak koji bi trebao izaći 27. svibnja i koji bi, prema procjenama, trebao biti veći od iznosa o kojemu govore Njemačka i Francuska. Berlin i Pariz predložili su 500 milijardi eura. To nije ni blizu iznosa koji je predložio Europski parlament koji traži čak četiri puta više.
Druga je dvojba na koji će se način ovaj fond za oporavak povezati s višegodišnjim financijskom okvirom EU za razdoblje od 2021. do 2027. godine, koji također treba predložiti Europska komisija. Stari je prijedlog toliko podijelio EU da se države članice nisu uopće mogle pomaknuti u pregovorima koji su propali prije izbijanja pandemije prouzročene koronavirusom. Kriza je nametnula potrebu potpuno novog prijedloga, ali sada nije jasno kakav bi on trebao biti. S obzirom na to da već postoje ideje o mehanizmima izlaska iz krize, proračun EU mogao bi biti samo okvir oko kojega će se usvajati programi, ali sredstva za tradicionalne politike trebala bi ostati.
Kohezijska politika te poljoprivreda i ruralni razvoj, na koje je dosad otpadalo čak 70 posto proračuna EU, i dalje će dobiti najveći dio kolača. No, pitanje je koliko jer se i proračun EU odlučuje prema bruto nacionalnom dohotku koji će zbog gospodarskog pada biti manji, što znači da bi u postocima izdvajanja za proračun trebala biti veća. Pitanje je hoće li neto uplatitelji na to pristati.
Južne države članice Europske unije, koje su ekonomski jače pogođene, pogotovo jer ovise puno o turizmu, pozdravile su prijedlog Njemačke i Francuske, ali i upozorile da bi veće zaduživanje nakon krize bilo prevelik teret za njih jer su ionako i prije bile u problemima. One smatraju da ih se ne treba kažnjavati zbog posljedica krize za koju nisu odgovorne.
Ovo je velik izazov za EU jer je, osim hitno potrebnog novca, ponovno u pitanju načelo solidarnosti i ispit jedinstva Europske unije u dosad najtežoj krizi. Zato je optimizam za kompromis sada veći jer se procjenjuje da nitko ne želi na sebe preuzeti odgovornost za novu podjelu unutar EU kada hitno treba djelovati zajedno jer nitko neće moći sam izaći iz krize.
Činjenica da je Njemačka podržala prijedlog, a dosad je ta država bila bliža skupini “štedljivih”, daje optimizam da će biti dogovora između država članica, i to još prije ljeta jer je novac hitno potreban kako bi se spriječilo produbljivanje krize.
Za Hrvatsku je usvajanje ovog paketa ključno jer je riječ o fondu za sve države članice Europske unije, a ne samo za one iz eurozone koje mogu lakše do povoljnih kredita.