INTERVJU

POTPREDSJEDNICA NJEMAČKIH ZELENIH 'AfD su fašisti koji ne smiju na vlast! Pa pogledajte što javno govori njihov spitzenkandidat...'

    AUTOR:
    • Hina

  • OBJAVLJENO:
  • 02.11.2019. u 08:37

Supporters of the right-wing Alternative for Germany (AfD) demonstrate against the German government's new policy for migrants in Berlin, Germany, November 7, 2015. The text reads 'Merkel must go'. REUTERS/Hannibal Hanschke - RTS5WTL
REUTERS

Skup simpatizera AfD-a u Njemačkoj

 

Potpredsjednica njemačkih Zelenih Jamila Schaefer poručila je u intervjuu za Hinu da je Alternativa za Njemačku (AfD) fašistička stranka s kojom ne može biti suradnje i naglasila da će zeleni učiniti sve da ne dođe na vlast. 

Iako su njemački zeleni nastali kao protestni pokret, danas sudjeluju u vlasti u 10 od 16 njemačkih saveznih pokrajina.

Negdje je to u suradnji sa socijaldemokratima (SPD), negdje s demokršćanima (CDU), liberalima (FDP) ili krajnje lijevom strankom Ljevica (Die Linke).

Schaefer ističe da suradnje jedino ne može biti s AfD-om jer je riječ o fašističkoj stranci.

"Definitivno nećemo surađivati s fašističkom strankom. Jedan od naših glavnih ciljeva je ne dopustiti im da dođu na vlast. Ako dopustite antidemokratima da dođu na vlast, nestat će i demokracije", rekla je Schaefer.

"Nije svaka osoba koja glasa za njih fašist, ali ako pogledate stvari koje je njihov spitzenkandidat govorio u Tirinškoj, on je nesumnjivo fašist i rasist", kaže Scheafer.

Bio je to bio Bjoern Hoecke, vođa frakcije AfD-a "Krilo" (Fluegel), koje je posebno utjecajno na istoku Njemačke. Članove "Krila" njemačka tajna služba od siječnja drži pod nadzorom zbog "indikacija da je riječ o ekstremističkoj organizaciji".

AfD je na prošlomjesečnim izborima u Tirinškoj završio drugi s 23,4 posto glasova, gotovo dvostruko više nego na prošlim izborima u toj saveznoj pokrajini.

"On (Hoecke) kaže da je problem što Njemačka smatra Hitlera stvarno lošim. On otvoreno govori o nekoliko ljudskih rasa. On je za mene, bez sumnje, otvoreni fašist", objašnjava Schaefer .

"Jedan od naših prvih ciljeva je izbjeći situaciju da oni dobiju moć nad državni institucijama. Sa svim drugim demokratskim strankama možemo pregovarati", istaknula je Schaefer i dodala kako "danas nije pitanje koga najviše volite, već kako spriječiti fašiste da vladaju".

Klimatske promjene nisu moralno pitanje

Zeleni najveću podršku imaju među srednjom klasom u velikim gradovima te pogotovo kod mladih.

Slabiju prihvaćenost u ruralnim sredinama Schaefer objašnjava dobnom strukturom stanovništva. "Mladi osjećaju da su više pogođeni negativnim posljedicama klimatskih promjena".

Također, "konzervativci često prikazuju borbu protiv klimatskih promjena kao nešto što je protiv društvenog interesa siromašnih", ističe Schaefer.

"Ekološke politike nisu moralno pitanje, već pitanje pravednosti u društvu", poručuje međunarodna tajnica Zelenih i dodaje kako su upravo siromašni najviše pogođeni klimatskim promjenama i borba protiv tog fenomena u njihovom je interesu. 

Zelene opcije sve više rastu u zapadnoj Europi i u nordijskim zemljama, a nakon izbora za Europski parlament u svibnju 2019., klub zelenih postao je četvrti najjači u EP-u.

Zeleni, međutim, nisu uspješni u južnoj Europi i u novim članicama EU-a.

September 18, 2019, Berlin, Berlin, Deutschland: Nicola Sturgeon, Robert Habeck und Jamila Schäfer bei einem Treffen in der Bundesgeschäftsstelle von Bündnis 90 / Die Grünen. Berlin, 18.09.2019, Image: 471733754, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Snapshot/Florian Boillot / Zuma Press / Profimedia
Snapshot/Florian Boillot / Zuma Press / Profimedia

Jamila Schaefer (desno)

 

"U sjevernim, protestantskim državama klimatsko pitanje je dio političkih rasprava od 70-ih godina prošlog stoljeća", a klimatska pitanja sastavni su dio u obrazovnog sustava.

Klimatskih promjena svjesniji su mladi koje predvodi 16-godišnja klimatska aktivistica Greta Thunberg.

"Uspjela je pokrenuti međunarodni pokret. Mi kao stranka nismo to uspjeli učiniti, a ona je to učinila sjedeći ispred švedskog parlamenta", rekla je Schaefer.

Promatrajući Gretu i njezinu kritiku političarima, kaže da se i sama zapita "čini li dovoljno".

"Šteta je što smo morali čekati mladu djevojku kako bi se otvorila rasprava o klimatskim promjenama", istaknula je.

Zelenima je Šuica neuvjerljiva

Dubravka Šuica trebala bi postati potpredsjednica za demokraciju i demografiju u novoj Europskoj komisiji. Podržali su je najveći europski klubovi zastupnika, ali zeleni nisu.

Schaefer kaže da Šuica nije uspjela uvjeriti zelene da će "vjerodostojno predstavljati europske vrijednosti".

"Ona je glasala protiv rezolucije o pokretanju kaznene procedure protiv Mađarske zbog kršenja vladavine prava, transnacionalnih lista i veće transparentnosti u Europskom vijeću", podsjetila je Schaefer.

"O tim vrijednostima zeleni neće pregovarati, one se moraju uključiti u Konferenciju o budućnosti EU-a. Vrlo je važno formulirati vizije ili konkretne ciljeve za budućnost Europe, a njih nismo čuli na saslušanju Dubravke Šuice" pred Odborom za ustavna pitanja EP-a, kazala je njemačka političarka.

Hrvatska treba temeljitije istražiti kršenja ljudskih prava na granicama

"EU se nije sposobna nositi s nekoliko tisuća izbjeglica godišnje. To je smiješno", smatra potpredsjednica njemačkih Zelenih.

Kaže da je potreban učinkovit sustav raspodjele migranta i izbjeglica, ali ne vjeruje da će sve zemlje članice EU-a pristati na to.

Upozorila je također na izvještaje pučke pravobraniteljice Lore Vidović i Centra za mirovne studije o kršenju ljudskih prava na hrvatskoj granici.

"Mislim da hrvatska vlada ne istražuje pomno te navode", kaže Schaefer i podsjeća da je nasilno postupanje prema izbjeglicama koji pristižu na granice "jasno kršenje europskog zakona".

Europska komisija je u listopadu potvrdila da je Hrvatska ispunila tehničke uvjete za ulazak u šengenski prostor. Kako bi to uspjela, morala je dokazati EU-u da je sposobna štititi svoju granicu.

Povjerenik za unutarnje poslove i migracije Dimitris Avramopoulos rekao je da će Hrvatska trebati zadržati visoku razinu nadzora vanjskih granica, posebice prema BiH, ali Schaefer smatra da bi Europska komisija trebala "pozornije pratiti slučajeve kršenja ljudskih prava na granicama". 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo