Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak u Ateni kako drugu odgodu odluke Europske komisije o tehničkoj spremnosti Hrvatske za Schengen ne smatra "velikim pomakom" te je podsjetila kako je Unija sad opterećena brexitom.
Odluka EK o tehničkoj spremnosti Hrvatske za pristupanje šengenskoj zoni bez unutarnjih kontrola granica više nije na dnevnom redu kolegija povjerenika 16. listopada, nego je pomaknuta na kolegij 22. listopada.
- Nije to neki veliki pomak - rekla je, navodeći da su mogući i tehnički razlozi.
U izjavi novinarima nakon prvog dijela sastanka Skupine Arraiolos posvećenog migracijama i gospodarskoj krizi izrazila je nadu "da neće biti političkih opstrukcija" te ponovila da je europskim kolegama rekla: "Na hrvatskim granicama štiti se i vaš teritorij".
Predsjednica pritom nije precizirala na koga misli kad govori o "opstrukciji", no susjedna Slovenija u više je navrata rekla da bi se ulazak Hrvatske u Schengen mogao uvjetovati prihvaćanjem arbitražnog sporazuma.
Hrvatska zabrinuta sve većim brojem migranata u BiH
Predsjednica je izjavila kako je Hrvatska zabrinuta sve većim brojem migranata u Bosni i Hercegovini te podizanjem izbjegličkih kampova uz granicu EU-a, s lošim uvjetima kao što je Vučjak, unatoč tome što je susjedna zemlja primila donirani novac nekih članica EU-a za njihovo primjereno zbrinjavanje.
- Proširenje EU-a na jugoistok Europe 'jedini je jamac trajne stabilnosti i sigurnosti', rekla je.
"Sporim" fokusiranjem Bruxellesa na zemlje jugoistočne Europe, aspirantice za ulazak u EU - Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Crnu Goru, Makedoniju, Srbiju, stvara se vakuum koji onda "popunjavaju neke treće strane koje nisu nužno dobronamjerne". I to predstavlja "sigurnosnu prijetnju na samim granicama EU", izjavila je hrvatska predsjednica.
Migracije su bile jedna od glavnih tema sastanka grupe Arraiolos pri čemu su se sudionici zauzeli za zajednički i solidaran pristup.
Kolinda Grabar-Kitarović rekla je kako su govornici istaknuli da će broj migranata rasti i to je povezano s klimatskim promjenama na što je posebno upozorio portugalski predsjednik.
Poruke iz Bruxellesa "moraju biti puno jasnije" i praćene "konkretnim činima", rekla je Grabar-Kitarović novinarima.
U suprotnom, ljudi u tim zemljama okrenut će se nekim drugim opcijama, rekla je bez drugih objašnjenja.
Za nedavna posjeta Crnoj Gori i Makedoniji američki državni tajnik Mike Pompeo upozorio je na rastući ruski i kineski utjecaj.
Portugalski predsjednik Marcelo de Soussa rekao je da migracije iz Afrike i s Bliskog istoka Europa mora rješavati s afričkim partnerima i nikako samo kontrolom granica.
Turske prijetnje
I on i slovenski kolega Borut Pahor upozorili su na neprihvatljivost prijetnji turskog kolege Recepa Tayyipa Erdogana da će pustiti migrante na Europu.
- Ne koristi i nije dobro koristiti se migracijom kao prijetnjom - rekao je De Soussa, a Pahor je dodao kako migranti "nisu oružje, već ljudska bića".
Kad je o Turskoj riječ, predsjednica je podsjetila da je u siječnju turskome kolegi kazala da Hrvatska podržava turski put prema EU i da "je iznimno važno držati Tursku na europskom putu".
Predsjednica misli da nijedna strana ne treba ucjenjivati drugu i da Bruxelles mora ispuniti svoje financijske obveze prema Turskoj koja je zbrinula gotovo tri milijuna izbjeglica iz Sirije.
- Ako pustite migrante, prve žrtve bit će vaši susjedi na Balkanu, države jugoistočne Europe - rekla je Grabar-Kitarović.
Prijetnje su i rast populizma, erozija europskih institucija, uvjerenje nekih država da probleme mogu rješavati same, podizanje žice i izolacija i koncentriranje na vlastite probleme, upozorila je.