PROEUROPSKA ORJENTACIJA

PREDSJEDNIČKI IZBORI U ZEMLJI U KOJOJ NACIONALIZAM NE PROLAZI Najveći favorit je aktualni predsjednik, a odlučujuću ulogu mogla bi imati dijaspora

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 09.11.2019. u 08:33

Romanian President Klaus Iohannis arrives on December 13, 2018 in Brussels for a European Summit aimed at discussing the Brexit deal, the long-term budget and the single market. John Thys/Pool via REUTERS
REUTERS

Klaus Iohannis

 

BUKUREŠT - Trideset godina nakon pada komunizma, Rumunjska i dalje srčano želi Europu i to bi trebala i dokazati na predsjedničkim izborima u nedjelju na kojima suverenistička i nacionalistička stajališta ne nailaze na potporu.

Predsjednik u odlasku Klaus Iohannis (60), koji zastupa desni centar, trebao bi u prvom krugu izbora dobiti sigurnu većinu i u drugom krugu 24. studenoga osvojiti drugi mandat.

Taj neumorni odvjetnik koji zagovara "europske vrijednosti" dijeli stajališta Berlina i Pariza u većini pitanja koja se tiču 28 članica EU-a, čime je više nego jednom iritirao populističke čelnike u Budimpešti i Varšavi.

Glavna nepoznanica izbora je kandidat koji će ući u drugi krug izbora zajedno s njime.

Za drugo mjesto natjecat će se bivša socijaldemokratska premijerka Viorica Dancila (PSD), koju je nedavno s vlasti smijenio parlament, zatim Dan Barna, vođa mlade proeuropske stranke Savez za spas Rumunjske (USR) te bivši glumac Mircea Diaconu.

Prvi put od povratka demokracije, potkraj 1989., nije sigurno da će PSD ući u drugi krug iako ta stranka, nasljednica Komunističke partije, određuje politički život zemlje već trideset godina.

No njezini zadnji mandati na vlasti loše su završili. Godine 2015. srušena je s vlasti masovnim prosvjedima nakon požara u disku u Bukureštu u kojem je poginulo 63 ljudi.

Vrativši se potkraj 2016. zahvaljujući svojem vjernom biračkom tijelu, uglavnom ruralnom i starijem, PSD se brzo suočio s novim prosvjedima zbog stanja u pravosuđu i raširene korupcije u zemlji.

Romanian Prime Minister Viorica Dancila delivers a speech during a debate on the rule of law in Romania at the European Parliament in Strasbourg, France, October 3, 2018. REUTERS/Vincent Kessler - RC15AA194EC0
REUTERS

Viorica Dancila

 

Ponaša se kao "car"

PSD-ova vlada naposljetku je srušena s vlasti 10. listopada izglasavanjem nepovjerenja. Otkako je bivši šef stranke Liviu Dragnea u svibnju završio u zatvoru zbog korupcije, u Bukureštu se rijetko mogu čuti suverenistički govori. Taj kontroverzni političar u svojim je istupima širio teorije urote i sve češće prkosio Europskoj uniji u koju je zemlja ušla 2007. zajedno s Bugarskom.

Viorica Dancila (55), koja ga je naslijedila na čelu stranke, pokušala je nastaviti na tom tragu, predstavljajući se kao kandidatkinja koja štiti interese Rumunja u odnosu na Bruxelles.

Iohannis je pretvorio predsjedničke izbore u glasanje protiv "posljednjih ostataka komunizma", aludirajući na PSD.

Po mišljenju politologa Cristiana Parvulescua, Rumunjska se razlikuje od susjedne Poljske i Mađarske kojima su zavladali suverenisti, jer se proeuropska struja "okupila oko jedne institucije, institucije predsjednika Iohannisa".

Iohannis, bivši profesor fizike i pripadnik njemačke manjine, široko tumači svoju predsjedničku dužnost i pozicionirao se kao protuteža vladi.

Dok konzervativne stranke koje vladaju u Mađarskoj i Poljskoj kontroliraju sve centre vlasti, kohabitacija između šefa države i rumunjske vlade potaknula je zadnjih godina "konkurenciju i pluralizam", ističu analitičar Manfred Sapper i Volker Weichsel u zadnjem broju politološkog časopisa Osteuropa.

Dancilinu vladu u ponedjeljak je zamijenio liberalni kabinet predvođen Ludovicom Orbanom, uvjerenim proeuropljaninom, koji se po svemu razlikuje od svojeg mađarskog kolege i prezimenjaka Victora Orbana.

No analitičari pozivaju ipak na oprez jer se Iohannis predstavlja kao "čuvar demokracije" dok istodobno odbija predizborne debate i izbjegava konferencije za novinare.

"Traži li se od nas da izaberemo cara čija je jedina obveza da mu se građani dive?", pita se rumunjski ogranak Helsinškog odbora za ljudska prva.

Rumunjsku je zaobišao veliki migrantski val 2015. i u njoj se nije razmahao ksenofobni diskurs, ali je "diskurs protiv Roma jako prisutan", ističe Critian Parvulescu, "i mogao bi se brzo pretvoriti u protuimigrantski diskurs".

Rumunjska dijaspora, poželjno biračko tijelo od četiri  milijuna osoba

BUKUREŠT - Ikona obješena na zidu, odjeća koja se suši na užetu, stol i dvije stolice na terasi: u Paraiestiju, u središnjem dijelu Rumunjske, sve ostavlja dojam da su vlasnici nakratko odsutni. Ali prvi dojam vara: kuća je napuštena, kao i svaka druga u tom seocetu s 250 duša. Izrezbareni drveni stupovi pucaju, krovovi se urušavaju, a korov osvaja dvorišta.

"U ovoj je ulici ostalo jako malo ljudi, otišli su ili umrli", rekla je Viorica Balasoiu (70), koja živi sama u svojoj kući na vrhu brežuljka.

Demografska kriza koja pogađa Rumunjsku kao i ostale zemlje bivšeg komunističkog bloka od povratka demokracije i otvaranja granica 1989. ne pokazuje naznake da bi joj uskoro mogao doći kraj. Po portalu za zapošljavanje eJobs, Rumunji su od početka godine podnijeli dva milijuna zahtjeva za zapošljavanje u inozemstvu.

Sve više odlaze oni s diplomom, rekao je direktor rumunjskog eJobsa Bogdan Badea.

Rumunjsku dijasporu čini već četiri milijuna ljudi, od ukupno 20 milijuna stanovnika, koji su otišli na rad u zapadnu Europu ili preko Atlantika privučeni boljim plaćama nego kod kuće.

Rumunji u inozemstvu, koji su 2018. poslali svojim obiteljima gotovo tri milijarde eura, na svakim su izborima meta su 'udvaranja' stranačkih kandidata. Prvi krug predsjedničkih izbora koji će se održati u nedjelju po tome nije iznimka.

Redovi za čekanje

Glasovi emigranata mogu doista promijeniti rezultat izbora, kao što se dogodilo 2009. kada je 100.000 glasova dijaspore donijelo pobjedu kandidatu desnog centra za predsjednika države Traianu Basescuu, koji je porazio ljevičara Mirceu Geoanu.

Na prethodnim izborima dugi redovi za čekanje ispred birališta u europskim prijestolnicama izazvali su bijes birača i stajali dužnosti dvojicu ministara vanjskih poslova optuženih da su loše organizirali glasanje.

Za ove predsjedničke izbore broj birališta u inozemstvu je utrostručen i emigranti imaju tri dana za glasanje.

Vraćanje tih ljudi u zemlju jedno je od rijetkih pitanja u vezi kojih suglasje glavnih kandidata.

"Vaša budućnost je u Rumunjskoj", poručio je nedavno predsjednik s desnog centra Klaus Iohannis, za kojeg se vjeruje da će pobijediti u drugom krugu izbora 24. studenoga.

Ista poruka može se čuti i od kandidatkinje ljevice i bivše premijerke Viorice Dancile, te mladog političara Dana Barne, vođe centrističke stranke Savez za spas Rumunjske (USR). Oni će se vjerojatno boriti za drugo mjesto.

Unatoč tim pozivima, broj onih koji se žele vratiti je u padu, spustivši se od 57 posto 2017. na 47 posto ove godine, po istraživanju instituta Ioen-I Research. Kao glavni razlog navode veliku korupciju u domovini.

Mnogi emigranti sudjelovali su tijekom ljetnih praznika na prosvjedima u Rumunjskoj koji su redovito pratili tri godine mandata socijaldemokrata koje se optuživalo da žele potkopati neovisnost pravosuđa.

Lijeva vlada pala je 10. listopada, a zamijenio ju je kabinet desnog centra.

Trava i korov

Adrian (43) radi šest mjeseci na godinu u građevinarstvu u Velikoj Britaniji. Ušteđenim novcem sagradio je kuću u Albesti, u središnjem dijelu Rumunjske, i nada se da će ta moderna vila potaknuti njegovu još malu kćer da ostane u zemlji.

Premda Rumunjska bilježi dinamičan gospodarski rast, prosječna plaća iznosi 647 eura neto na mjesec s velikim razlikama među regijama. Zemlja ima tri najsiromašnije regije u EU-u.

Živeći na rubu Paraiestija, Nicolae Ion ne želi otići.

"Siromaštvo mi govori da odem, ali tada će šuma zaposjesti ovo područje", kaže je 42-godišnjak, čiji brat i sestra rade u zapadnoj Europi.

"Prije, kada sam išao kupovati kruh susretao bih više djece, danas toga više nema", kaže tužno.

U školskom dvorištu proširio se korov i pasu dva konja. Učenici im ne smetaju jer je škola zatvorena prije četiri godine.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo