U britanska kina za nekoliko bi dana trebao stići dokumentarni film "Splav" koji, po prvi puta nakon 45 godina, suočava preživjele članove jednog od najkontroverznijih društvenih eksperimenata prošlog stoljeća.
Riječ je o događajima iz 1973., kada je meksički antropolog Santiago Genovés odlučio testirati svoju hipotezu na ljudima. Naime, znanstvenik je istraživao veze između seksualnosti i nasilja kod majmuna, pa je došao do zaključka kako je većina sukoba u majmunskoj populaciji nastala oko pristupa ženkama koje su bile u ovulaciji. Znanstvenika je morilo pitanje bi li se takav zaključak, u kontroliranim uvjetima, dao izvesti i na ljudima.
Stoga je Meksikanac u Velikoj Britaniji naručio posebnu splav dimenzija 12 puta sedam metara, zvanu Acali, na kojoj je odlučio zaploviti Atlantskim oceanom od Kanara do Meksika, pritom izučavajući njihovo ponašanje uslijed izolacije i deprivacije privatnosti. Kako piše britanski Guardian, čitav projekt danas zvuči kao prototip nekog reality showa, no radilo se o stvarnom znanstvenom eksperimentu. Također, za razliku od sudionika Survivora, Big Brothera ili nekog drugog, trivijalnog realitya, spasa sa splavi nije bilo - s nje se moglo otići jedino u morske dubine ili u zube gladnih morskih pasa.
Bio član Kon Tikija
Genovés je već imao iskustva s tako ekstremnim podvizima, nekoliko godina ranije bio je dio sedmeročlane međunarodne ekspedicije koja je detaljno opisana u znamenitom putopisu Thora Heyerdahla, Kon Tikiju.
Stoga je u različitim novinama diljem svijeta objavio oglas u kojem traži dobrovoljce za eksperiment. Htio je imati što je više moguće različite sudionike, kako po pitanju rase, tako i socioekonomskih pokazatelja. Ekspedicija je počela s pet muškaraca i pet žena - japanskim fotografom, svećenikom iz Angole, izraelskom doktoricom, švedskom kapetanicom broda, konobaricom s Aljaske koja je bila u bijegu od nasilnog muža...
Znanstvenik je čitavu ekspediciju nazvao "Projekt mira", no svjetski mediji ubrzo su o splavi počeli pisati kao o "Splavi seksa", s obzirom na znanstvenikove stavove o seksualnosti.
Ono što se Meksikancu danas zamjera kao najkontroverznije je što je za svoje sudionike stvorio užasne uvjete u kojima nisu imali ni mrvu privatnosti. Učinio je to kako bi potaknuo sukobe na splavi. Kada su morali na zahod, mogli su to učiniti samo u jednu rupu koja je bila postavljena tako da ih svatko vidi, a seks je bio, piše Guardian, "logistički zahtjevan". Ako su se zaželjeli intimnosti, članovi posade splavi mogli su to učiniti samo pred svima drugima, ili pak čekajući da svi zaspu, no i tada su na dužnosti bili barem dva člana ekspedicije koji bi ih mogli vidjeti. Kako bi stalno morali biti u međusobnoj interakciji, zabranjeno im je bilo na splav ponijeti čak i bilo što za čitanje.
Plovilo nije imalo nikakav motor i prema Karibima je krenulo uoči sezone uragana, a iako je znanstvenik bio potpuno svjestan rizika, smatrao je da će se članovi eksperimenta uvjerljivije ponašati ako budu izloženi strahu za život.
Zanimljivo, Genovés je ključne uloge u eksperimentu - kapetanice broda i slično - dao ženama, pitajući se hoće li muškarci pokšati nasilno preuzeti vlast kada ih se stavi u podređeni položaj.
Prvi je 'puknuo' znanstvenik
Tijekom 101 dana došlo je do različitih, loših posljedica, a sve što se događalo u to vrijeme zabilježeno je u najnovijem dokumentarcu Marcusa Lindeena u kojem će biti prikazani i 16-milimetarski snimci sa stvarne splavi, dok su neke scene rekreirane, ali ne s glumcima, već sa šestero preživjelih koji su bili članovi bizarnog eksperimenta.
Iako se u najavi filma ne otkriva mnogo detalja, jasno je da na splavi nisu uvijek cvjetale ruže. Bilo je zabavnih trenutaka kada je čitavo društvo zajedno slavilo, ljubili su se i milovali u duhu hipi pokreta, no prvi je "puknuo" upravo znanstvenik, što nitko nije očekivao.
Maria, iskusna kapetanica, uvidjela je da im se približava uragan pa je sugerirala da će splav skloniti u obližnju luku. No, znanstvenik za to nije htio ni čuti, bojeći se da će pristajanje uništiti autentičnost eksperimenta, pa je preuzeo kontrolu nad plovilom.
To mu se kasnije obilo o glavu, nakon što je, prilikom susreta s velikim brodom punim kontejnera čiji ih kapetan nije vidio, Maria spasila splav od uništenja ispaljujući na vrijeme signalne rakete na nebo iznad njih. Mariju je tada ostatak posade ponovno imenovao kapetanicom, a neki članovi priznali su kasnije kako su čak i dogovarali da ubiju znanstvenika. Htjeli su ga zaklati, zamotati u plahtu i baciti u ocean.
Genovés je ostatak putovanja proveo uglavnom ispod palube u stanju depresije, a pogotovo jer je putem radija do njega doprla vijest da se njegovo sveučilište odreklo eksperimenta nakon što su mediji splav počeli povezivati s nasiljem i seksualnim orgijama.
Ipak, preživjeli članovi eksperimenta danas pokojnom antropologu ne zamjeraju jer kažu da je otkrio ključ "mira u svijetu".
- Počeli smo kao dvije skupine, muškarci i žene, mi i oni, a završili smo samo kao "mi", ujedinjeni.