Iako su upravo oni na prvoj liniji borbe protiv koronavirusa, desetine tisuća zdravstvenih radnika u Sjedinjenim Američkim Državama suočeni su s drastičnim smanjenjem plaća - dok u mnogim dijelovima zemlje nedostaje medicinskih sestara, drugdje u toj istoj zemlji upravo su one dobile naputak da ostanu kod kuće - bez ikakvih primanja.
Zašto? Jer američke zdravstvene tvrtke žele smanjiti troškove dok se istodobno bore za ostvarivanje prihoda tijekom koronakrize, piše BBC.
- Medicinske sestre nazivaju herojima, ali ja se trenutačno tako ne osjećam... Nisam heroj jer ne radim svoj posao, ne obavljam svoju dužnost - zašto - jer se od mene tražilo da ostanem doma - kaže Mariya Buxton, medicinska sestra na odjelu pedijatrije u St Paulu u Minnesoti. U njezinoj bolnici zaustavljeni su svi medicinski postupci koji se ne smatraju hitnima, što je dovelo do ogromnog gubitka prihoda. Mariya je zbog toga ostala bez posla i ne isplaćuje joj se plaća.
- Ljudi obično kažu da se niti jedna medicinska sestra nikad neće morati brinuti za svoj posao. I evo me, skoro mi je 40 godina i nezaposlena sam, prvi put otkako sam počela raditi. Nažalost, što duže bolnice ne obavljaju redovite medicinske postupke, sve više medicinskih sestara ostajat će bez posla, baš poput mene - govori ona.
S njom se slaže i dr. Shaina Parks, specijalist za hitnu medicinu u Michiganu, koja trenutačno radi u bolnicama u Ohiju i Oklahomi.
- Satnica mi je drastično skraćena. Moji odjeli i dalje su otvoreni, ali pacijenti ne dolaze, boje se zaraze... Odradila sam nekoliko medicinskih savjetovanja preko telefona kako bih nadoknadila barem dio prihoda koje sam izgubila - žali se dr. Parks.
Dodaje kako su njezini kolege i ona plaćeni po satu, ali i po broju pacijenata - a sad im je oboje smanjeno.
- Razmišljam o prijavljivanju za pomoć nezaposlenima jer ovako neću moći otplaćivati studentski kredit - iskrena je ova liječnica.
No menadžeri velikih američkih zdravstvenih kompanija pravdaju se kako nisu imali drugog izbora, piše BBC.
- Naši prihodi smanjili su se za 60% doslovce preko noći - kaže Claudio Fort, izvršni direktor bolnice u Vermontu koja mjesečno gubi oko 8 milijuna dolara i koja je zbog toga morala "kod kuće ostaviti" oko 150 svojih zaposlenika (nešto manje od 10% radne snage u bolnici). Ta ista bolnica tijekom koronakrize primila je oko 5,4 milijuna dolara pomoći od vlade, ali ni to nije bilo dovoljno za njezino normalno poslovanje.
- Kriminalno je da medicinsko osoblje i dalje radi, ali za manje plaće, a prvi su koji riskiraju svoje živote, baš zbog toga trebali bi dobivati još više novca - upozorava dr. Jane Jenab, liječnica hitne medicine iz Denvera u Coloradu.
- Najveći problem američke medicine jest u tome što je ona postala biznis. Prije nije bilo tako... Nažalost, danas je profit važniji od pacijenata - zaključila je dr. Jenab.