Umjesto zida s Meksikom, američki predsjednik Donald Trump ima drugi božićni dar za američke obitelji. Riječ je o poreznoj reformi koju se republikanski Kongres nada potvrditi do kraja ove godine, a Trump traži da na njegovu stolu bude prije Božića. Uspiju li, bit će to najveći potres američkog poreznog sustava još od vremena Ronalda Reagana.
Prošla velika republikanska zakonska promjena, rušenje Obamacarea, nije prošla unatoč republikanskoj većini u oba doma Kongresa. Kakva sudbina čeka predloženu poreznu reformu, trebalo bi doznati još ovaj tjedan, prema nekim predviđanjima.
Američki Senat u srijedu je otvorio raspravu o svom prijedlogu reforme oko čijih se elemenata ne slažu ni svi republikanci. Liberalni dio Amerike žestoko su protivi predloženim izmjenama zakona.
Prema njima, republikanska reforma favorizira bogate na uštrb siromašnih i ide na ruku korporacijama, a ne građanima. Osobito je sporno rezanje stope poreza za korporacije sa sadašnjih 35 na 20 posto i enormni skok javnog duga. Naime, predviđenom reformom državna bi blagajna ostala bez oko 1.5 bilijuna dolara u desetogodišnjem razdoblju.
Pristaše rezanja korporativnog poreza ističu da Amerika ima najviše korporativne poreze na svijetu. Smanjenje te stope, tvrde kreatori zakona, potaknulo bi ekonomski rast koji bi dugoročno neutralizirao sve negativne posljedice odnosno smanjenja novca u državnoj blagajni.
No, nezavisni ekonomisti složni su u tvrdnji da rezanje poreza nikad nije potaknulo značajan rast gospodarstva.
Promjena 2027.
Osim neslaganja sa smanjenjem poreza za korporacije, sporne su promjene poreznih razreda za građane. Demokrati ističu da bi plan doveo do kratkoročnog smanjenja poreza za dio građana u prvih deset godina, no to bi se promijenilo već od 2027., kada bi građani počeli plaćati veće poreze. Na udaru bi se pritom našli najsiromašniji, ali i dio srednje klase. Korporativni se porez, prema prijedlogu Senata, planira kao trajna mjera. No, oni s najnižim primanjima, manjim od 75.000 dolara godišnje, plaćali bi u budućnosti veće poreze.
Donji dom Kongresa već je prihvatio svoj prijedlog reforme. U američkom Senatu republikanci sada moraju osigurati 50 ruku od 52 senatora s koliko raspolažu. No, nekoliko republikanskih senatora ima ozbiljne primjedbe na prijedlog. Zbog toga je morao intervenirati i predsjednik Trump koji je u utorak došao na konzultacije na Capitol Hill. Nakon razgovora s Trumpom senatori Bob Corker iz Tennesseeja i Ron Johnson iz Wisconsina glasali su u Odboru za proračun da se reforma uvrsti na senatski dnevni red.
Problem Obamacarea
Corker i Johnson željeli su jamstva o automatskom vraćanju na stari porezni sustav u slučaju da deficit zbog rezanja poreza odleti u nebo. Veliku je buru izazvao element reforme koji omogućava rušenje središnjeg dijela Obamacarea, čija bi posljedica bila rast cijene zdravstvenog osiguranja i 13 milijuna manje zdravstveno osiguranih Amerikanaca. Već se očekuje da će ono porast za deset posto.
Zbog tog dijela reforme bila je zabrinuta senatorica Susan Collins iz Maina. No, Trump ih je očigledno sve uvjerio da podrže raspravu u Senatu. Pregovori sa senatorima održani su iza zatvorenih vrata, no američki mediji napisali su da su, sudeći po osmijesima, dobro prošli. Jedino je snator Bob Corker izašao sa sastanka ističući kako je dobra vijest to što su se složili da postoji problem i da ga treba riješiti. No, mnogi su već najavili da će se strogo usprotiviti mehanizmu koji bi automatski vratio poreze na korporacije na staro. “Ekonomiji je potrebna stabilnost”, istaknuo je senator Dean Heller iz Nevade.
I drugi se republikanski senatori slažu. “Ne želim da netko uništi ovaj zakon zbog potjere za savršenstvom”, izjavio je tako senator David Perdue iz Georgije.
Senatori Marco Rubio i Mike Lee traže da se korporativni porez poveća na 21 ili 22 posto, a da se povećaju porezne olakšice vezane za djecu. Mnogo je izmjena koje se traže i jučer se očekivala burna sjednica Senata. “Neuspjeh nije opcija”, poručio je senator Lindsey Graham.
Postoje i znatne razlike između prijedloga reforme koja je prošla u Donjem domu i one koju predlaže Senat. Među ostalim, u prijedlogu Senata nema rezanja poreznih razreda sa sedam na četiri kako bi se pojednostavio sustav. Senat želi zadržati sedam razreda, uz preinake, te smanjiti stopu za ona koji zarađuju najviše.
Zanimljivo je da je nekoliko republikanskih kongresnika uoči prihvaćanja reforme u Zastupničkom domu prošli mjesec žestoko kritiziralo zakon. Čak 13 republikanaca glasalo je protiv prijedloga svoje stranke. Kako piše New Yorker, kongresnici iz New Yorka, New Jerseyja, Kalifornije i Marylanda naveli su da zakon kažnjava savezne države koje tradicionalno biraju demokrate.
Žrtva za olakšice
- Postoji studija koja pokazuje da naše ove četiri države platiti 16 milijardi dolara više, a 46 saveznih država platit će manje. Te četiri države podnijet će žrtvu kako bi ostatak Amerike dobio porezne olakšice - izjavio je Daniel Donovan, zastupnik sa Staten Islanda.
Zanimljivo je i brzanje u donošenju tako opsežne reforme. Prijedlog predstavljen na više od 400 stranica u Donjem domu prihvaćen je u tjedan dana, bez ijednog amandmana. Neke od mjera koje predviđa prijedlog prihvaćen u Donjem domu više su političke nego ekonomske prirode. Naime, u prijedlogu su mjere za ukidanje zabrane političkog aktivizma crkvenim organizacijama, koja je na snazi od 1954., a riječ je o ustupku religioznoj desnici, ističe New York Times.
Elementi novog poreznog zakona koji se nalazi u oba prijedloga mogao bi ograničiti ovlasti država i lokalnih vlada kod oporezivanja čime bi postigao pritisak na njihovo trošenje na zdravstvo, obrazovanje, javni prijevoz i socijalnu skrb. Kritičari ističu kako će porezna reforma dovesti do preraspodjele bogatstva tako da će korporacije imati više novaca nauštrb građana. Kako je to slikovito opisao New York Times, teško da će vlasnici penthausa podijeliti neočekivane dobitke s onima iz podrumskih stanova.
Zdravstveno za starije
Novi porezni režim mogao bi dovesti i do ograničavanja Medicarea, zdravstvene zaštite za starije, napominje New York Times.
Osim toga, oba prijedloga uključuju ukidanje nekih poreznih olakšica za studente odnosno kamate plaćene na studentske kredite. Uvodi se i oporezivanje donacija i sličnih prihoda sveučilišta. Neki stručnjaci ističu kako novi zakon udara na mogućnost siromašnijih studenata da se visoko obrazuju.
Nakon sastanka sa senatorima koji žele izmjene reforme, Trump je priznao da će se zakon “još mijenjati, ali će rezultat biti jako, jako veliko smanjenje poreza sve sve Amerikance, najveće u povijesti.”
Nisu svi uvjereni. U jednoj od svojih analiza New York Times navodi kako će veliko smanjenje vidjeti samo korporacije. Velikoj većini Amerikanaca će smanjenje poreza će biti apsurdno malo. U uvodniku NYT navodi kako je će američka srednja klasa uštedjeti ili oko 1000 dolara ili 19 dolara tjedno.
Ako Senat prihvati prijedlog reform, slijedi ujednačavanje dvaju prijedloga. Naime, iako se prijedlozi Zastupničkog doma i Senata u mnogočemu preklapaju, postoje i značajne razlike. Uslijedit će dogovor, no Trump želi barem nešto na s čime će se konačno moći pohvaliti američkim građanima za Božić.