ZAGREB - U slučaju svećenika Stephana Kieslea objavljeni su novi dokazi koji dodatno dovode u pitanje način na koji je Kongregacija za nauk vjere, koju je tada vodio kardinal Joseph Ratzinger, danas papa Benedikt XVI., reagirala na slučajeve pedofilije .
Kiesle je 1981. godine, nakon što mu je istekla uvjetna kazna zbog pedofilije, zatražio da ga se odriješi svećeničkih obveza. Njegovu je zamolbu biskup John S. Cummins proslijedio u Rim Kongregaciji za nauk vjere. Biskup kasnije šalje u Rim i svjedočenja drugih svećenika o Kiesleu kako bi osnažio svoje traženje. U rujnu 1982. biskup pita Kongregaciju ima li išta novo u slučaju, da bi tek u prosincu iduće godine Kongregacija poslala pismo u kojem tvrdi da nema nikakve dokumentacije o slučaju Kiesle! Odgovor prefekta Kongregacije pak stiže tek u studenome 1985. godine, pisan na latinskom, u kojem Ratzinger navodi kako u cijelom slučaju “treba imati na umu dobro Katoličke crkve, kao i tužitelja i stoga se ne želimo manje skrbiti o šteti koju bi odobrenje odrješenja moglo izazvati u zajednici Kristovih vjernika, imajući na umu mladenačku dob tužitelja”. No, glavni je problem je što je Kiesle, dok je Ratzinger razmišljao, bio vraćen u jednu od župa i ondje djelovao gotovo sve do njegovog konačnog odrješenja.