ANVAR AZIMOV

RUSKI AMBASADOR ZA JUTARNJI 'Turska nas je izdala, to je sasvim jasno. Stav Hrvatske cijenimo, želimo suradnju. Spremni smo kupovati vaše brodove'

Biljana Gaurina/CROPIX

Dr. Anvar Azimov, ambasador Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj, u povodu incidenta u kojem su turske snage srušiler ruski zrakoplov u razgovoru za Jutarnji list pojasnio je stajalište Moskve o tom slučaju te o borbi protiv terorista u Siriji.

Gospodine ambasadore, u utorak su turske snage srušile ruski zrakoplov koji je sudjelovao u napadima u Siriji. Možete li nam pojasniti kako Moskva vidi taj tragični incident?

- Da, uistinu je riječ o tragičnom incidentu i za nas je riječ o vrlo ozbiljnom incidentu za koji okrivljujemo tursku vladu. Želim reći kako je naše duboko uvjerenje da je riječ o unaprijed pripremljenom napadu koji nikako nije bio slučajan. Njime je niz stvari doveden u pitanje i mi ne možemo preko toga prijeći tako jednostavno. Želim reći kako očekujemo ispriku Turske - prije svega treba reći da je zrakoplov bio u turskom zračnom prostoru možda nekoliko sekundi, dakle vrlo malo vremena, i nije predstavljao nikakvu prijetnju po tu zemlju. Konačno, i Sjedinjene Američke Države su potvrdile da je zrakoplov pao na sirijskom području. A kad je riječ o isprici, želim napomenuti kako su danas (srijeda) telefonom razgovarali naši ministri vanjskih poslova, a isprike nije bilo. Samo izrazi sućuti obitelji poginulog pilota.

Kakva će biti reakcija ruske vlade na ovaj incident?

- Prije svega treba reći da su piloti pali na prostor na kojem se nalaze terorističke skupine među kojima je i značajan broj onih koji su došli iz Rusije, prije svega s prostora Sjevernog Kavkaza. Naše su procjene da je među oko 80.000 članova terorističke skupine takozvane Islamske države oko 6000 ljudi iz naše zemlje. Mi smo vrlo jasni - taj ćemo prostor u potpunosti očistiti od pripadnika bilo kakvih terorističkih skupina. I to odlučno. Kad je pak riječ o sigurnosti leta naših zrakoplova, mi smo u Siriju već u uputili novi raketni sustav S-400 koji svojim performansama nadilazi svako oružje koje imaju zemlje članice NATO-a. I mi ćemo osigurati da naši zrakoplovi, koji u Siriji djeluju na temelju međunarodnog prava, na poziv legalne vlade, mogu svoje misije obavljati bez prijetnji od strane Turske. Konačna je ideja i zatvaranje granice između Sirije i Turske, što bi u EU, a i u Hrvatskoj svakako naišlo na pozitivne reakcije jer bi se time smanjio i priljev izbjeglica.

Turska nas je izdala, to je sasvim jasno. Mi smo željeli biti snažni saveznici te zemlje, kad nam je EU nametnula sankcije, mi smo upravo Turskoj otvorili vrata da može izvoziti sve one proizvode koje više nismo kupovali iz EU. Riječ je o poslovima vrijednim stotine milijuna eura. I stoga nas je ovo snažno pogodilo.

Ruski je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov odmah odustao od puta u Tursku i to će biti prva razina našeg odgovora - zamrzavanje političke suradnje. Nakon toga slijedi pak ekonomski kompleks. Za uvoz voća, povrća, mesa i sličnih proizvoda postoji niz drugih zemalja koje nam se nude i mi ćemo zatvoriti vrata Turskoj i okrenuti se tim zemljama. Htio bih svakako naglasiti da naše mjere ni na koji način nisu usmjerene protiv turskog naroda nego samo i isključivo protiv ove politike. I da, želim dodati kako nećemo ukidati isporuku plina Turskoj - od nas uzimaju oko 60 posto potrošnje - te da nećemo odustati od projekta plinovoda Turski tok jer su za njega zainteresirane i brojne europske zemlje koje nam to govore.

Brojni su bili prigovori da Rusija u svojim napadima zapravo ne udara na teroriste IS-a nego na skupine umjerene oporbe koje se bore protiv vlade Bašara al-Asada. Može li se i to staviti u kontekst ovog napada?

- Već sam rekao da je Rusija svjesna da se u na strani terorista IS-a bori oko 6000 ljudi koji dolaze iz Ruske Federacije, a ima ih i iz drugih zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza. Mi ne želimo da se oni vrate kući i da postanu prijetnja. Stoga ćemo, ponavljam, očistiti cijeli prostor gdje se oni nalaze - a većina njih je upravo u redovima IS-a. I moram vam reći još jednu stvar: od kad je Rusija počela napade na teroriste u Siriji, iz njihovih redova stižu vrlo ozbiljne žalopojke. “Lako je bilo s Amerikancima, ali s Rusima je jako teško”. Od kad smo počeli napade na teroriste u Siriji, potvrđeno je da smo uništili oko 40 posto njihove infrastrukture, da je ubijeno nekoliko tisuća pripadnika tih snaga. Problem je jasno što stalno pristižu novi, i to upravo preko Turske. Upravo je preko Turske tekla i teče prodaja nafte koju pod svojom kontrolom ima IS. I od toga i Turska ima koristi. A mi se borimo i protiv toga, upravo smo nedavno u napadim udarali upravo na naftna postrojenja koja kontroliraju ti teroristi.

Mi smo vrlo zadovoljni posljednjim pregovorima koji su se održali u Beču. Mislimo da je nužno da se prije svega uspostavi prekid vatre, a zatim skrše terorističke skupine. I da se zatim otvori prostor za izbore i demokratsko rješenje. Da, mi Bašara al-Asada vidimo kao jedinu stranu koja se sada bori protiv terorista. Jer, ta umjerena oporba o kojoj govori Zapad više vremena provodi u borbi sa snagama odanim Asadu nego protiv IS-a. A kad smo pak Zapadu iznijeli prijedlog da se jasno definira koje su to skupine terorističke - mi smo svoj popis dostavili - nije bilo nikakvog odgovora. Niti jednog prijedloga.

Nije li onda problem u tome što nema koordinacije, možda je zato i došlo do incidenta.

- Svojom je akcijom Turska na svoj način dovela u pitanje i Memorandum o razumijevanju koji imamo sa SAD-om. Ali, s druge strane, to budi i sumnje da je možda ipak postojao dogovor između Ankare i Washingtona o tom koraku jer se zrakoplov F-16 ne podiže baš tako lako u zrak - ponavljam, naš je avion u turskom prostoru bio možda nekoliko sekundi. Mi ćemo se sada dodatno zaštititi, kako s kopna, o čemu sam govorio, tako i u zraku pojačanim snagama, a stižu i pojačane pomorske snage. Kad je pak o koordinaciji riječ, ističem da mi imamo jako dobru koordinaciju s Iranom, Irakom, Jordanom, Sirijom. U Moskvu danas (četvrtak) dolazi i francuski predsjednik Francois Hollande kako bismo dodatno ojačali suradnju. Dakle, problem nije u nama.

U kojoj će mjeri ovaj incident dovesti u pitanje odnose Rusije i NATO-a?

- Naši su odnosi već duže vrijeme zahlađeni, a sasvim je jasno da i ovaj incident ide u tom smjeru. Mi želimo da nas se prihvaća kao veliku svjetsku silu, vojnu snagu i da se s nama na taj način razgovara. Ne prihvaćamo jednopolarni svijet, niti bipolarni, jer bi to bio povratak u prošlost, nego multipolarni. I ne vidimo razloga da nas se iz NATO-a gleda kao prijetnju - evo taj proturaketni štit, pričalo se da je on zbog iranskog nuklearnog programa. A taj smo problem sada riješili. Ali o štitu se i dalje priča.

Želim reći da Rusija cijeni stav Hrvatske u cijelom kontekstu. Mi razumijemo položaj Zagreba kao članice EU i NATO-a, ali jednako tako smo zadovoljni što Hrvatska niti u jednom trenutku nije istrčavala. Mi želimo ekonomsku suradnju, želimo kupovati vaše voće i povrće, meso, plodove mora, želimo što više ruskih turista na Jadranu. I najavljujem da smo spremni kupovati vaše brodove. Sankcije će proći. A mi smo ipak Slaveni.

‘Imamo signale da Krim nije problem’

Sankcije Zapada i dalje su na snazi?

- Da, i one štete ruskoj ekonomiji, prije svega našem bankarskom sustavu, ali i EU koja je također izgubila stotine milijuna eura. No, mislim da će se sve to moći riješiti u godinu dana. Moskva snažno zagovara dijalog između Donbasa i Kijeva i smatramo da se rješenje mora naći na toj liniji. Bilo je upita iz Donbasa bismo li ih bili spremni primiti u Rusku Federaciju i mi smo tu bili vrlo jasni: to ne dolazi u obzir. Rješenje se mora naći u dijalogu. I tu smo jasni. Kao što smo jasni i u drugom slučaju o kojemu se govori, a to je pitanje Krima. Za Moskvu je to pitanje riješeno, tu ne može biti nikakvog kompromisa. To je ireverzibilni proces, i to je čvrst stav ruske politike. Želim također reći da smo dobili neke signale iz važnih zemalja u kojima se ističe kako pitanje Krima neće biti problem kada se bude govorilo o sankcijama.

Izdvajamo