IVANA KLIMPUŠ CINCADZE

'S ovim što se dogodilo u Kerču ušli smo u novu fazu ruske agresije. Rusija se više ne skriva iza "malih zelenih čovječuljaka" kao na Krimu'

Zagreb, 031218.
Westin.
Ivanna Klympush Tsintsadze, potpredsjednica Vlade Ukrajine za europske i euroatlantske integracije.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX

Ivana Klimpuš Cincadze

Potpredsjednica ukrajinske vlade zadužena za eurointegracijske procese, Ivana Klimpuš Cincadze, došla je na čelu ukrajinske delegacije na summit Srednjoeuropske inicijative u Zagreb dok se još strasti oko ukrajinsko-ruskog incidenta u Kerčkom tjesnacu nisu smirile.

Dojam je da se nakon incidenta u Kerčkom tjesnacu dvije zemlje nalaze na ivici rata?

- Samo mala napomena - nije incident, nego agresija Rusije protiv Ukrajine i svih normi međunarodnog prava. Mi smo izloženi ruskoj agresiji već četiri godine. Zar treba spominjati aneksiju Krima i okupaciju Donbasa i Luganska? No, s ovim što se dogodilo u Kerču ušli smo u novu fazu. Rusija se više ne skriva iza "malih zelenih čovječuljaka" kao na Krimu, nego je ovo otvoreni akt agresije. Otela je tri naša broda i 24 mornara zarobila i odvela u zatvor u Moskvu gdje im žele suditi prema ruskim zakonima, a ne da ih tretiraju prema Ženevskoj konvenciji. Rusija želi legalizirati aneksiju Krima, potpuno kontrolirati Azovsko more i destabilizirati ukrajinsku političku scenu prije predsjedničkih izbora na proljeće 2019. godine.

Upravo su izbori u središtu incidenta jer se tvrdi da je sve pokrenuto kako bi se prije izbora popravio slab rejting predsjednika Petra Porošenka?

- To je ruska propaganda. Putin se ne može pomiriti s tim da je Ukrajina neovisna država. On i dalje o njoj govori kao o "nerealiziranoj" državi. Odbojno mu je da Ukrajina želi postati članica EU i NATO-a i čini sve kako bi to spriječio.

Da, ali Porošenkov rejting je zbilja loš?

- Budite sigurni da ovo što se dogodilo nema veze s izborima i lošim rejtingom našeg predsjednika. To su udarci ispod pojasa koje Rusija stalno koristi i, nažalost, prečesto nailaze na prođu u zapadnim medijima. Vladimir Putin traži opravdanje za rusko agresorsko ponašanje pa je i ovo pokušao iskoristiti. Zato u Azovsko more i na Krim dovodi ratne brodove, tenkove i raketne sustave S-300. To je direktna ugroza našeg suvereniteta i može dovesti do eskalacije sukoba.

Ukrajina je uvela ratno stanje i provodi mobilizaciju.

- Ne, nema mobilizacije. Uvedeno je ratno stanje na 30 dana u oblastima koje graniče s Rusijom ili su blizu zone ratnih djelovanja. To je oprez kako bi se spriječilo ili kako bismo bili pripravni za eventualni napad iz smjera Rusije.

Neki su skloni reći da ovaj sukob odgovara i Ukrajini kako bi ponovno skrenula pažnju na svoj problem jer se čini da u posljednje vrijeme i Zapad prihvaća status quo oko Krima te se sve češće govori da treba ukinuti sankcije protiv Rusije.

- Žao mi je što neki na Zapadu ne shvaćaju kako je prijetnja Rusije prema Ukrajini zapravo prijetnja Europi. Eventualnim porazom Ukrajine, ali to se, budite sigurni, neće dogoditi, Rusija se približava europskim granicama, a osokoljena mogućom pobjedom u Ukrajini predstavljala bi, budite uvjereni, veliku opasnost za Europu. Da je svijet adekvatno reagirao na rusku agresiju na Gruziju 2008. godine, sigurno ne bi došlo do ovoga u Ukrajini. Ne bi se dogodila ni umiješanost Rusije u izbore u SAD-u, Njemačkoj i Francuskoj ili u Brexit, niti bi oko sebe okupljala desnoradikalne pokrete i stranke po Zapadnoj Europi.

No, postoji i pitanje Sjevernog toka 2, kojim bi se Ukrajinu odsjeklo od glavnih energetskih puteva te bi se izgubio njezin sadašnji značaj.

- To je geopolitički projekt Rusije da u prvom redu Europu učini ovisnom o svom plinu te da, drugo, odsiječe Ukrajinu, kako ste rekli, da postane, prema njihovu mišljenju, nezanimljiva Europi, pa time i lakši plijen.

Da, ali to je i njemački projekt, a ne samo ruski?

- Da, ali Rusi ga potenciraju, koliko vidim, jače od Njemačke za koju je to ipak više gospodarski nego politički projekt. No, i tamo ima velikih otpora upravo zbog te geostrateške ruske komponente.

No, ne bojite li se da će u tom slučaju interes Zapada za Ukrajinu slabjeti i da vas neće više tako srčano braniti?

- Znate, naš cilj jest Europa jer Ukrajina svojim potencijalima, od poljoprivrede do radne snage i brane prema Rusiji, itekako ima što dati Europi. Osim toga, mi u prvom redu branimo sebe, a preko toga i Europu i njezine vrijednosti. Mi dajemo Europi i vrijedimo joj puno više od činjenice da smo tranzitna zemlja za ruski plin.

Može li Ukrajina postati na neki način žrtva toga da Zapad ipak u Rusiji vidi veliku i važnu geopolitičku zemlju s kojom želi surađivati i koja mu je, na kraju, ipak važnija od Ukrajine?

- Nažalost, mi čujemo slične glasove i među nekim zemljama u EU, kako je Rusija ipak važnija te da joj treba na neki način prepustiti Ukrajinu, ali time riskiraju da se nakon toga sami nađu s Rusijom na čistini. No, Ukrajina nije zemlja s kojom se mogu nabacivati kako to nekome odgovara. Za ovih 30 godina neovisnosti, a pogotovo u ove četiri godine sukoba s Rusijom, mi smo itekako sazreli i kao država i kao narod te znamo svoje mjesto u međunarodnim odnosima i što želimo, a to je biti dio onoga čemu pripadamo: ujedinjene Europe. Mi smo odabrali svoj put: euroatlantske integracije. Nećemo se vratiti pod rusku kapu. A u Kremlju neka odgovore zašto sve zemlje bivšeg SSSR-a žele u Europu, a ne s Rusijom. Mi za to nismo krivi, a oni neka odgovore. Kremlj bi se htio o Ukrajini dogovarati sa Zapadom bez nas, ali sazrelo je vrijeme da toga više nema. Bilo bi dobro da u Kremlju to shvate.

Jedna od dvije velike zamjerke Ukrajini iz Bruxellesa jest velik stupanj korupcije, i to baš u visokim političkim krugovima.

- Ne kažem da toga nema, ali to je još jedna ruska podvala koju širi kako bi se u to povjerovalo. Ukrajina je napravila jako puno u borbi protiv korupcije. Više od 50 posto banaka izgubilo je licencu zbog sumnje u pranje novca. Ukrajina po transparentnosti javne nabave raste na ljestvici europskih zemalja. No, neka se Rusi bave korupcijom u Kremlju, a mi ćemo kod nas. Ne trebaju se, pogotovo oni, brinuti o nama.

Ipak je to najveći prigovor Bruxellesa?

- Treba objektivnije razmatrati situaciju u Ukrajini. Ima korupcije, kao i u mnogim drugim zemljama, imamo puno problema, ali mi smo zemlja koja se bori za opstanak, za preživljavanje, protiv agresije jedne velike države koja ne preže ni pred čim. To je naš prvi problem i bilo bi dobro da svi pođu od toga kada počne rasprava o Ukrajini. Izloženi smo velikom pritisku Rusije. U njihovu medijskom prostoru 35 posto je Ukrajina, a 95 posto je negativno. Omalovažavaju se i ponižavaju Ukrajina i Ukrajinci, govori se o tome da je na vlasti hunta i slično.

Prijavite se na portala Jutarnji.hr i ne propustite najnovije vijesti iz Hrvatske i svijeta

Izdvajamo