Potez Sjedinjenih Država koje su pojačale svoju vojnu nazočnost u Zaljevu, omogućio je otklanjanje opasnosti iranskih napada na Amerikance, rekao je u utorak šef Pentagona Patrick Shanahan.
"U razdoblju smo visokog rizika i naš zadatak je spriječiti iranske loše poteze", dodao je privremeni ministar obrane koji tijekom poslijepodneva treba informirati iza zatvorenih vrata američke parlamentarce o trenutačnim napetostima između Sjedinjenih Država i Irana.
Shanahan je naglasio ozbiljnost informacija Trumpove administracije u opravdanjima slanja na Bliski istok nosač zrakoplova, bombardera B-52 i sustava projektila Patriot.
"Razgovarali smo o prijetnjama i bilo je napada", rekao je govoreći o nedavnim sabotažama četiriju brodova u Zaljevu, na koje su upozorili Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija.
"Želim naglasiti vjerodostojnost informacija", dodao je. Naše mjere su bile oprezne i otklonili smo opasnost napada na Amerikance.
Na pitanje o izjavama predsjednika Donalda Trumpa koji je u ponedjeljak navečer ublažio izjave i prijetnje koje predstavlja Iran, Shanahan je odgovorio da "opasnost postoji i držimo je pod kontrolom".
"To ne znači da su nestale prijetnje koje smo utvrdili", dodao je. "Naš odgovor je oprezan i dao je Irancima vremena da razmisle".
Šef Pentagona Shanahan i šef glavnog stožera general Joe Dunford moraju informirati u utorak zastupnike dvaju domova Kongresa.
Napetosti između Irana i Sjedinjenih Država su se intenzivirale od kada je administracija Donalda Trumpa upisala Čuvare Revolucije na svoj crni popis "terorističkih organizacija" i pojačala sankcije Teheranu.
Iranski predsjednik odbacuje razgovore s Washingtonom
Iranski predsjednik Hasan Rohani u utorak je odbacio razgovore sa Sjedinjenim Državama pošto je predsjednik Donald Trump najavio da će Iran zatražiti pregovore "ako i kada za njih bude spreman".
Povijesno loši odnosi Irana i Sjedinjenih Država na najnižoj su razini otkad se predsjednik Trump prije godinu dana odlučio povući iz međunarodnog sporazuma potpisanog 2015. o ograničavanju iranskog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija Teheranu te otkako je u studenom 2018. obnovio gospodarske sankcije Iranu.
Napetosti su dodatno porasle prošli tjedana kada je SAD poslao u Perzijski zaljev nosač zrakoplova Abraham Lincoln i bombardere B-52 opravdavajući taj potez iranskom "prijetnjom".
"Današnja situacija nije pogodna za pregovore i naš jedini izbor je otpor", prenijela je državna novinska agencija IRNA Rohanijevu izjavu.
Trump je u ponedjeljak rekao da Sjedinjene Države nisu pokušavale pokrenuti dijalog s Iranom i optužio je medije lažnih vijesti da su objavili lažnu informaciju.
"Iran će nas nazvati ako i kada bude spreman", napisao je Trump dajući do znanja da Iran treba učiniti prvi korak. "Do tada će se njihovo gospodarstvo urušavati - to je jako tužno za iranski narod", napisao je Trump na društvenoj mreži.
Prošli tjedan tri američka dužnosnika rekla su agenciji Reuters da je Trump svojim najvišim savjetnicima rekao da ne želi rat s Iranom.
Kritičari optužuju Trumpa da šalje dvosmislene signale, a sam Iran Trumpovu toplo-hladnu retoriku vidi kao dokaz da predsjednik ne želi rat, ali ga u njega guraju savjetnici jastrebovi kao što je John Bolton, savjetnik za nacionalnu sigurnost.
"Čim su zaprijetili Iranu, morali su reći da ne žele rat", rekao je Rohani u utorak pa poručio "Iranci neće nikada pokleknuti pred nasilnicima".
Gospodarski rat
Rohani je pobijedio na izborima obećanjem da će olakšati međunarodnu izolaciju Irana no Trumpova odluka da se povuče iz povijesnog nuklearnog sporazuma donesenog 2015. poruka je Irancima da su imali male ili nikakve koristi iz Rohanijeve politike.
Nacionalna valuta rijal izgubila je 60 posto svoje vrijednosti u 2018. pod prijetnjom obnove američkih sankcija, a koje su zatim i obnovljene.
Rohani je rekao da zemlji prijeti "gospodarski rat" i da vlada treba više ovlasti da kontrolira gospodarstvo.
Iran je nakon američkih poteza i jednostranog povlačenja objavio da i on odustaje od nekih odredaba nuklearnog sporazuma pa je četverostruko povećao obogaćivanje uranija.
Prema sporazumu Iranu se dopuštala proizvodnja slabo obogaćenog uranija, s ograničenjem od 300 kilograma i dopuštalo da višak šalje izvan države zbog skladištenja ili prodaje.
Europski saveznici SAD-a zabrinuti su takvim iranskim ponašanjem, ali i Trumpovim povlačenjem iz nuklearnog sporazuma. Posebnim mehanizmom Europska unija želi nastaviti poslovati s Iranom kako bi zaobišla američke sankcije koje prijete svim tvrtkama koje bi nastavile uvoziti iransku naftu. Međutim, u praksi u tome nisu uspjele, jer tvrtke otkazuju ulaganja u strahu od američkih sankcija, piše Reuters.