Da su Škoti u petak, kad je Velika Britanija izlazila iz Europske unije, glasali o tome žele li postati samostalni, većina njih (51 posto) izjasnila bi se pozitivno.
To je prvi put od 2014. godine i posljednjeg takvog održanog referenduma, kad je 55 posto glasalo za ostanak u Velikoj Britaniji, da su Škoti većinski za izlazak iz Britanije. Nekoliko je razloga zašto su Škoti počeli polako mijenjati mišljenje. Jedan od njih je politička kampanja Škotske nacionalne stranke (SNP) čiji je krajnji cilj neovisna Škotska. SNP je nacionalistička stranka koja je proeuropski orijentirana i bori se za neovisnu Škotsku kao samostalnu državu. Trenutačno jašu na krilima pobjede jer su osvojili 48 od 59 biračkih okruga u Škotskoj. Drugi razlog zašto Škoti sve više naginju samostalnosti je Brexit. Dok su euroskeptici palili zastave EU ispred sjedišta vlade u Downing Streetu, u Edinburghu su se okupili na bdjenju uz svijeće i poruku Bruxellesu neka “ostavi upaljeno svjetlo za Škotsku”.
Savjetodavno glasanje
Premijerka Škotske Nicola Sturgeon uspješno koristi Brexit kako bi povećala podršku Škota za samostalnošću. Naime, Škoti su većinski za ostanak u EU - kad se na referendumu glasalo o članstvu UK u EU, Škoti su sa 62 posto glasali za ostanak. Sturgeon je iskoristila činjenicu izlaska UK iz EU i jasno poručila: ili ste za Brexit i ostanak u Britaniji ili ste za neovisnu Škotsku koja je dio EU. Međutim, iako raste broj onih koji žele vidjeti Škotsku neovisnu, i dalje većina njih (56 posto) smatra kako se referendum ne bi trebao održati ove godine, pa ni sljedeće, ali svakako u sljedećih pet godina. The National piše da zato kampanja Nicole Sturgeon glasi “polako, ali sigurno” - želimo neovisnost, ali nemojmo požurivati i upropastiti šansu.
Osim škotskog naroda, Sturgeon mora dobiti podršku i dijela zastupnika SNP-a koji su za to da se održi konzultativni referendum bez suglasnosti Britanije. Konzultativni referendum je referendum kojim se traži od javnosti da izrazi svoje mišljenje, on je savjetodavan i nije obvezujući za parlament.
Testiranje na sudu
Sturgeon je nedavno priznala kako se novi referendum o škotskoj neovisnosti najvjerojatnije neće održati ove godine, zbog čega su je zastupnici žestoko kritizirali da nije dovoljno proaktivna. Njezina je obrana bila da želi provesti referendum, ali on treba biti legalan i legitiman jer će ga u protivnom stopirati Velika Britanija. Dio zastupnika pita se zašto Sturgeon nije od glavnog javnog tužitelja zatražila savjet o tome je li škotski parlament, popularno nazvan Holyrood prema četvrti Edinburgha u kojoj se nalazi, nadležan za takav referendum. Sturgeon je na to odgovorila kako to pitanje nikad nije bilo testirano na sudu te da se prema sadašnjem zakonu ne može sa sigurnošću znati bi li raspisivanje takvog referenduma bilo legalno.
Dodaje kako bi u slučaju takvog referenduma Britanija pozvala škotsku vladu na sud i time možda uspjela stopirati škotski narod da odlučuje o svojoj sudbini.
Sturgeon kaže da je takva situacija previše nesigurna - mogla bi se rasplesti u povoljnom smjeru za Škotsku, ali mogla bi biti i poražavajuća.
Johnson odbio prijedlog
Zato je premijerka u posljednjem obraćanju stranci pažljivo odmjerila riječi i zatražila od njih da budu strpljivi. Umjesto požurivanja, ona je svoju energiju usmjerila u sigurno i mirno odgovaranje na pitanja građana. Cilj joj je polako zadobiti sve veću podršku naroda i uvjeriti ih kako je neovisnost najbolji smjer. Osim toga, prije nekoliko dana u škotskom je parlamentu iznijela prijedlog o održavanju novog referenduma o neovisnosti. Prijedlog, koji od britanske vlade traži da “postigne dogovor sa škotskom vladom o takvom referendumu koji će se održati na datum i način koji odredi škotski parlament”, dobio je podršku 64 zastupnika (54 protiv). Boris Johnson već je odbio taj prijedlog, ali Sturgeon nije odustala od referenduma. Sljedeće godine čekaju je novi izbori pa je moguće da ostavlja to pitanje za rješavanje nakon izbora.