Vremenska prognoza za francuski Biarritz možda i govori da će tamo sjati sunce, no gotovo je pa sigurno da će se nad summit G7 država, najrazvijenijih zemalja na svijetu, nadviti oblaci.
Okupljeni lideri ni oko čega se ne slažu, naravno na summit dolazi i sporovima, svađanju i neprilagođenom ponašanju sklon američki predsjednik Donald Trump, ali i slični mu novopečeni britanski premijer Boris Johnson koji i dalje ide putem Brexita bez dogovora. Ovo je potonjem svjetski debi u funkciji britanskog premijera.
Malo je toga oko čega se lideri mogu složiti, piše Axios, pa je - vjerojatno pokušavajući smanjiti očekivanja i poučen lanjskim kanadskim iskustvom, čak i domaćin summita, francuski predsjednik Emmanuel Macron odlučio odustati od tradicionalne zajedničke izjave lidera G7 zemalja. Pritom, dodaje, ne isključuje mogućnost “ad hoc zajedničke izjave” ili pak “koalicijskih akcija” na koje bi se vlade obvezale oko pitanja zaštite okoliša ili rodne jednakosti.
“Prolazimo kroz vrlo duboku krizu demokracije, ali i krizu kapitalizma i krizu nejednakosti”, poručio je Macron, dodajući da mu je cilj “osnažiti multilateralizam i međunarodnu podršku za vladavinu prava kroz neslužbeni, strateški dijalog dok se demokracije propitkuje zbog raširene fascinacije autoritativnim režimima”.
Razgovori
“Da budemo iskreni, nitko ne čita izjavu. A u posljednje je vrijeme čitate samo kako biste detektirali neslaganja. Znam koje su točke neslaganja sa SAD-om. Ako napravimo nacrt dogovora oko Pariškog sporazuma, predsjednik Trump se neće složiti. Besmisleno je”, priznao je Macron. Tvrdi da se nada “intimnim i produktivnim” razgovorima između lidera iza zatvorenih vrata koji bi ih mogli približiti oko ključnih pitanja. Inzistiranje na zajedničkoj izjavi moglo bi biti gubljenje vremena koje bi se, smatra on, moglo potrošiti na razvijanje strategije.
Unatoč neslaganjima, tema o kojima bi lideri mogli, a vjerojatno i hoće razgovarati, ima na pretek. Macron bi želio diskutirati o požarima u području Amazone kao jednoj od gorućih tema (u tome mu je podršku dala i njemačka kancelarka Angela Merkel), a na dnevnom redu će se definitivno naći događaji u Hong Kongu te Rusija, za koju je Trump opet rekao da bi je volio vidjeti za “G stolom”, nakon što je izbačena 2014. iz tadašnjeg G8 zbog Krima.
Ukrajina
Macron mu je poručio na tu temu da je “pronalazak rješenja za Ukrajinu” na temelju postojećih mirovnih razgovora ključni preduvjet za ruski povratak u skupinu najmoćnijih. Na agendi bi se moglo naći i oporezivanje velikih tehnoloških kompanija, trgovinski sporovi, Iran, Brexit, Ukrajina...
A kad smo kod Trumpa, američki mediji strahuju od toga što će se ovoga puta dogoditi, što je vidljivo i iz naslova članaka kojima prate tu temu. Primjerice, CNN se pita hoće li Trump minirati summit? S Trumpom nikad ne znaš, sve što možemo je očekivati najgore, neki su od zaključaka. I svi se, naravno, prisjećaju Kanade kada je Trump otišao prije završetka summita, povukao se iz zajedničke izjave te je domaćina, kanadskog premijera Justina Trudeaua nazvao “nepoštenim i slabim”. Britanski Guardian pak piše “da Macron misli da se može nositi s Trumpom, no da će to sada biti stavljeno na test”.
Tenzije
Francuskog su predsjednika pitali pribojava li se da bi Johnson i Trump mogli udružiti protiv ostalih lidera G7 država. Macron je odgovorio kako misli da Johnsonov plan nakon odlaska iz Europske unije nije taj da pretvori Veliku Britaniju u “mlađeg partnera” SAD-a ili pak u vazalsku državu.
U međuvremenu su se oglasili i američki dužnosnici koji su naveli kako Trump na summitu planira zagovarati američki gospodarski model i nutkati sudionike da ga prihvate kako bi riješili probleme globalne ekonomije. Planira razgovarati i o otvaranju europskih, japanskih i kanadskih tržišta te se buniti protiv poreza za tehnološke kompanije, među ostalim američke, zbog čega se Trump prijetio udariti na francuska vina.
“Ti razgovori bi mogli postati komplicirani. Trumpova trgovinska politika dovela je do tenzija, u nekom obliku, s mnogim članicama G7”, piše agencija Reuters.