BRUXELLES - Građani svih 27 država članica EU na večeras završenim europskim izborima birali su zastupnike Europskog parlamenta za novi petogodišnji manadat. Iako bi ovaj saziv parlamenta trebao imati veće ovlasti od svih do sada, odaziv glasača bio je mali.
Kampanja u gotovo svim državama članicama uglavnom je bila o nacionalnoj politici, a manje o budućnosti EU. U nekim državama, poput Njemačke, Britanije i Bugarske, ovi europski izbori poslužili su više kao test za predstojeće nacionalne izbore.
Očekivalo se da će stranke desnog centra okupljene u Europsku pučku stranku - Europske demokrate (EPP-ED) i dalje ostati najbrojnija stranačka grupacija u Europskom parlamentu. Europski socijalisti, unatoč predviđenom velikom gubitku mjesta u parlamentu, u kojem su više od 20 godina dominirali kao najača skupina, trebali bi ostati druga najjača stranka. Snažne stranačke skupine u novom sazivu Europskog parlamenta trebali bi imati i liberali i zeleni.
Britanski konzervativci
Ostaje velika dilema kako će se organizirati britanski konzervativci, koji su očekivali uvjerljiv trijumf na europskim izborima u Britaniji, ali su odlučili napustiti EPP-ED i pokušati osnovati novu stranačku skupinu koja bi bila više euroskeptična. Za to će imati dovoljan broj zastupnika, ali će im biti teško skupiti zastupnike iz sedam država članica. Njihov lider David Cameron uspio je pridobiti Mireka Topolaneka iz Češke i Jaroslawa Kaczynskog iz Poljske, ali će mu za novu stranačku skupinu trebati i zastupnici iz još četiri države EU.
Stari saziv Europskog parlamenta snažno je podržavao članstvo Hrvatske u EU. U nekoliko rezolucija taj Parlament najprije je tražio da Hrvatskla do 2009. uđe u punopravno članstvo u EU, a još prošle godine Rezolucijom o Hrvatskoj zahtijevali su da se pristupni pregovori između Hrvatske i EU završe prije kraja mandata parlamenta. Ta predviđanja i očekivanja nisu se ostvarila.
Hrvatski izbori
Sada se ipak realnim smatra da će se hrvatski zastupnici pridružiti upravo novoizabranom Europskom parlamemtu. Kada Hrvatska potpiše pristupni sporazum, odmah u Europski parlament šalje svoje zastupnike koji, nakon što pristupni sporazum ratificiraju sve države članice i stupi na snagu, postaju zastupnici s punim pravima. Nakon toga i Hrvatska mora održati izbore za svoje zastupnike za Europski parlament. Hrvatska bi, prema sadašnjoj raspodjeli mjesta, u Europskom parlamentu trebala imati 12 zastupnika kao i Irska.
Novi zastupnici Europskog parlamenta na konstitutivnoj sjednici sudjelovat će sredinom srpnja, a nakon toga moći će odlučivati o budućem predsjedniku Europske komisije te o novoj podjeli povjereničkih mjesta. Uspjeh EPP-ED-a jamči da će gotovo sigurno Jose Manuel Durao Barroso ostati predsjednik Europske komisije u još jednom petogodišnjem mandatu.
‘Zar se ne biste htjeli riješiti Bavaraca?’
Njemačka Bavarska stranka, koja se bori za odcjepljenje Bavarske od Njemačke, u kampanju za pet posto glasova na nacionalnoj razini nužnih za ulazak u Europski parlament ušla je sa šaljivom porukom. ‘Zar se ne biste htjeli riješiti Bavaraca?’, piše na posterima na kojima žena u dirndlici i muškarac u lovačkim hlačama odlaze i mašu. Stranka računa da to da je najbogatija savezna država prezrena u drugim dijelovima zemlje - nešto poput njemačke verzije Teksasa. (N. Š.)