VELIKO ZNAČENJE

SLUŽBENA ISPRIKA NAKON VIŠE OD 70 GODINA Norveška premijerka se ispričala za grijehe države nakon Drugog svjetskog rata

Norveška premijerka Erna Solberg
 REUTERS

Norveška premijerka Erna Solberg službeno se u ime Vlade ispričala norveškim ženama koje su maltretirane jer su tijekom Drugog svjetskog rata bile u vezama s njemačkim vojnicima, piše BBC.

U tada neutralnu Norvešku su nacističke snage ušle u travnju 1940. Smatra se da je oko 50.000 norveških žena bilo u intimnim vezama s njemačkim vojnicima, a Nijemce je SS vođa Heinrich Himmler poticao na to da imaju djecu s Norvežankama. Himmler, jedan od najmoćnijih ljudi pod Hitlerom, favorizirao je Norvežanke i nadao se da one mogu pomoći u promicanju nacističke ideologije i arijevske rase.

Mnoga su djeca rođena iz tih veza, no žene koje su bile u vezama s njemačkim vojnicima posprdno su dobile nadimak 'Njemačke cure', a nakon rata su bile mete odmazde te su optužene za izdaju zemlje.

Kazne za njih su uključivale uskraćivanje građanskih prava, pritvaranje ili protjerivanje iz zemlje u Njemačku, zajedno sa svojom djecom.

'Prema norveškim ženama i djevojkama koje su imale veze s njemačkim vojnicima, ili se sumnjalo da je tako, postupalo se na nedostojanstven način. Naš je zaključak da su norveške vlasti prekršile temeljno načelo o tome da niti jedan građanin ne smije biti kažnjen bez suđenja ili osuđen bez zakona. Za mnoge je to bila tek tinejdžerska ljubav, za neke je to bila ljubav života ili tek nedužni flert, no obilježilo je ostatak njihovih života. Danas im se u ime Vlade ispričavam', rekla je norveška premijerka Solberg.

Isprika je stigla nakon izvješća o poslijeratnim događanjima u Norveškoj, kojeg je objavio tamošnji Centar za Holokaust.

Više od 70 godina nakon rata, mnoge od tih žena više i nisu žive pa nisu mogle čuti tu ispriku.

'Dobra isprika može imati veliku snagu', kaže Guri Hjeltnes, čelnik tog centra.

Reidar Gabler je za norveške medije rekao da je za njegovu obitelj ta isprika imala veliko značenje. Njegova majka, Else Huth, imala je samo 22 godine 1944., kad se zaljubila u 25-godišnjeg njemačkog vojnika.

'Ljudi direktno povezani s tim više nisu s nama, ali sve to je utjecalo na njihove obitelji i djecu. Morali smo doći ovamo. Ovo je nevjerojatno', rekao je Gabler.

Iz veza Norvežanki i Nijemaca u to je vrijeme rođeno 10-12.000 djece. Neka od njih i sama su bila maltretirana zbog toga, mnoga su dana na posvajanje ili smještena u institucije.

Godine 2007. je skupina njih podnijela tužbu Europskom sudu za ljudska prava, no njihov slučaj nije primljen zbog toga što je od nastupanja prekršaja proteklo previše vremena.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. travanj 2024 22:23