ZAVRŠENA OBNOVA DUGA ČAK 9 GODINA

'Spasili smo Tutankamonovu grobnicu i uspjeli je sačuvati za sve buduće naraštaje'

    AUTOR:
    • Iva Badanjak

  • OBJAVLJENO:
  • 31.01.2019. u 20:00

REUTERS

Nakon devet godina restauracije svjetski poznata Tutankamonova grobnica ugledala je svjetlo dana i ponovo je otvorena za posjetitelje.

Opasnost

Znanstvenici su u opsežnu i detaljnu obnovu krenuli kad su posumnjali da vlaga i ugljikov dioksid, koji su proizvodili brojni posjetitelji, uzrokuju razvoj crnih mrlja i gljivica. Zbog straha od uništenja povijesnih slika, ali i sve većih oštećenja grobnice na uskim mjestima kroz koja su posjetitelji prolazili, američki znanstvenici odlučili su potpuno zatvoriti ulaz do daljnjega. Na restauraciji su radili znanstvenici iz američkog Gettyjevog instituta za konzervaciju i egipatskog Ministarstva za antikvitete.

Prva stvar koju su istražili bile su smeđe mrlje na zidnim ilustracijama. Uspoređujući fotografije ilustracije iz 1920-ih godina s današnjim stanjem uočili su da se mrlje nisu proširile ni brojčano povećale. To im je bio dokaz da su bakterije koje su “napale” mauzolej bile mrtve te da nema potrebe za obnovom.

“Ne postoji način na koji bismo ih mogli sigurno ukloniti. Više nisu prijetnja grobnici i vjerojatno su nastale prije nekoliko tisuća godina, ubrzo nakon što su ilustracije napravljene”, objasnila je za CNN Lori Wong koja je radila na projektu. Još zanimljivije otkriće do kojeg su došli su tragovi koji potvrđuju hipotezu o tome da grobnica isprva nije bila namijenjena Tutankamonu. Wong kaže kako je Egipćane Tutankamonova smrt zatekla te su ga smjestili u grobnicu koja se već počela raditi, ali ne za njega, te ga tamo ekspresno zakopali.

Mrlje

Dokaz toj teoriji su već spomenute smeđe mrlje, koje ukazuju na to da je pokapanje bilo nepredviđeno i požureno. Naime, Tutankamonova grobnica je jedina egipatska grobnica koja ima smeđe mrlje, a vjerojatno su nastale jer se boja sa zidova nije do kraja posušila kad je grobnica zatvorena. Osim toga, prostor mauzoleja je vrlo mali, što je atipično za najvažniju grobnicu na tom području i ujedno je jedini oslikan, što je također neobično za grobnice egipatskih kraljeva.

“Na jednom zidu nedostaje cijeli jedan sloj boje koji postoji na ostala tri zida”, dodala je Wong, čime je dala još jedan dokaz o užurbanosti procesa pokapanja.

Napredak

Osim restauracije slika, znanstvenici su u grobnicu odlučili dodati još jednu platformu za posjetitelje, poboljšali su hodnike, svjetla, oznake i filtraciju zraka, a sve kako bi ju sačuvali i ostavili u što boljem stanju budućim naraštajima.

Mauzolej faraona Tutankamona u Dolini kraljeva pronađen je 1922. godine.

Sadrži mumiju kralja, sarkofag, drveni lijes i zidne slike koje opisuju život i smrt Tutankamona, koji je postao kralj s devet godina, a umro s 19 u 14. stoljeću prije Krista. Pretpostavlja se da je umro od infekcije uzrokovane malarijom.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo